„Naš heroj i zločinac“

List "Sueddeutsche Zeitung“ u feljtonu, autorke Slavenke Drakulić pored ostalog piše:

Tito je godišnje na otocima Vanga i Veli Brijuni, koje je najviše volio, provodio po četiri mjeseca. 1984. godine je na prvom spratu muzeja otvorena izložba na kojoj su se mogli doznati detalji iz njegovog uzbudljivog života. Tokom svojih boravaka na Brijunima, Tito se međutim nije samo odmarao. On je u goste često primao visoke svjetske zvaničnike: Od Fidela Kastra do kraljice Elizabete, od Indire Gandi do Vilija Branta (Willy Brandt).

Tita su fascinirale i poznate ličnosti van političke scene. Tako su ga na Brijunima posjećivali operski pjevač Mario del Monako ili Valentina Tereškova, prva žena astronaut koja je 1963. godine obletjela zemlju 48 puta. Posebno su mu se dopadale posjete poznatih filmskih zvijezda poput Elizabet Tejlor (Elisabeth Taylor) ili Sofije Loren (Sophia Loren). U prizemlju muzeja na Brijunima je još jedna, nešto skurilnija izložba, posvećena njegovim životinjama. Jedno vrijeme bilo je uobičajeno da mu državnici koji su ga posjećivali poklanjaju divlje, egzotične životinje. Većina njih nije se mogla prilagoditi vremenskim uvjetima, te je nakon kraćeg vremena uginula. Te životinje su nakon toga preparirane i izlagane u Titovim salonima.

Izložba o Titu i njegovom životu koja je prije 25 godina otvorena na Brijunima je samo mali dio koji opisuje kult Titove ličnosti koji je decenijama vladao među stanovništvom na prostorima bivše Jugoslavije.

“Titovi grijesi”

U Beogradu i u Zagrebu je nedavno objavljena knjiga koja pokušava pojasniti da Tito nije bio bezgriješan. Knjigu je napisao beogradski novinar Pero Simić koji je decenijama istraživao Titovu ličnost. U toj knjizi Simić otkriva neke tajne iz Titovog života. Ipak, Jospi Broz Tito i dalje ostaje tajnovita ličnost. Čak ni danas se ne zna tačan datum njegovog rođenja. Simić je pronašao 15 različitih mogućih datuma njegovog rođenja. Ne postoje čak ni tačni podaci o imenu njegovog oca kao ni dokazi o školama koje je pohađao. Simić u svojoj knjizi dalje tvrdi da je Tito na čelo Komunističke partije došao tako što je špijunirao svoje drugove od kojih su neki ubijeni. Od početka do kraja svoje političke karijere, Tito nije bio samo manipulator i lažov već i izdajica. Bio je odgovoran i za naručena ubistva svojih najbližih saradnika, pa čak i prijatelja, piše Simić.

Simić očigledno ima namjeru da diskreditira Tita kao ličnost, pa time i njegove političke odluke i projekte. Međutim, s obzirom na to da je cijela knjiga zasnovana na citatima, čitaocu je teško procjeniti da li su Simićevi argumenti istiniti. Tužno je, da 30 godina od kako je Tito posljednji put bio na Brijunima, još uvijek nije jasno, ko je zapravo bio ovaj čovjek”, piše u feljtonu Slavenke Drakulić koji je objavio list “Sueddeutsche Zeitung”.

Otpor protiv Eulexa

List „Neue Zürcher Zeitung“ piše o neslaganju kosovskih Albanaca sa sporazumom o policijskoj saradnji između Eulexa i Srba.

„Sporazum između Eulex-a i Srba o policijskoj saradnji, naišao je na otpor Albanaca. Sada se čak traži da parlament preispita svoje odnose sa Eulexom. „Niko u ime Kosova nije ovlašten da potpisuje ugovore“, rekao je kosovski premijer Hašim Tači. Eulex trenutno ne uživa veliki ugled među kosovskim Albancima. Da politika i mediji vrlo oštro reagiraju na sporazum Eulexa i kosovskih Srba manje je vezano za sadržaj sporazuma, a više za simboliku tog čina. Kosovo je naime suočeno sa problemom suverenosti, kako u odnosu na Eulex, tako i u odnosu na Beograd,“ piše „Neue Zürcher Zeitung“.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednik: Senad Tanović