Nema sankcija za četničke prijetnje
11. mart 2019
„Bit će opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina“, poruka je skupa neofašističkog „Ravnogorskog četničkog pokreta" koji je u Višegradu u nedjelju (10.3.) slavio ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata, četničkog komandanta Dragoljuba (Dražu) Mihailovića.
„Zastrašujući su bili prizori u Višegradu. U gradu živih lomača sve je podsjećalo na devedesete, od zastava sa mrtvačkim glavama do uniformi i četničkih oznaka. Ima li iko u Bosni i Hercegovini, u međunarodnoj zajednici da ovo zaustavi? Ovo je sramota za cijelo čovječanstvo, posebno za poštene Srbe u Višegradu. Vjerujte, i od nekoliko višegradskih Srba sam čula da su preplašeni zbog četničkih uniformi i mrtvačkih glava", govori predsjednica Udruženja „Žena-žrtva rata“ Bakira Hasečić.
Strah među povratnicima
Ona za Deutsche Welle kaže da Bošnjaci u Višegradu, koji su preživjeli ratne zločine iz devedesetih godina, sada ponovo strahuju za svoju sigurnost, posebno zbog odsustva adekvatne reakcije vlasti u Republici Srpskoj (RS). I potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić osudio je entitetsku policiju i vlasti jer ne sprečavaju raspirivanje nacionalne mržnje i prijetnje „novim pokoljima“.
„Ako vlasti ovog entiteta uistinu misle da idu ka Evropskoj uniji (EU) kako govore, onda moraju zabraniti djelovanje i okupljanje ovakvih neofašističkih organizacija koje se dovode u vezu sa teškim ratnim zločinima, ne samo tokom agresije na BiH devedesetih godina, već i sa zločinima u Drugom svjetskom ratu. Vlasti moraju zabraniti djelovanje Ravnogorskog četničkog pokreta, ako žele graditi društvo u kojem svi građani imaju jednaka prava. Poruke ovog pokreta nisu dobronamjerne, a očito je da su prijetnje upućene Bošnjacima u BiH, posebno u Višegradu, gdje su počinjeni teški ratni zločini“, kaže Salkić za Deutsche Welle.
Osude nevladnih organizacija i „međunarodne zajednice“
Jedan od osnivača Srpskog građanskog vijeća (SGV) – Pokret za ravnopravnost u BiH Sretko Radišić protiv je svih vojnih i paravojnih formacija koje su vršile zločine nad nedužnim civilnim stanovništvom. „Među njima su i četnici koji su i u Drugom svjetskom ratu, kao i ratu devedesetih godina, počinili velike ratne zločine, posebno nad Bošnjacima. Zato SGV osuđuje postrojavanje u Višegradu, smatrajući da je taj čin ponovo prijetnja Bošnjacima i unošenje nove nesigurnosti na ovom području. Uz osudu, pozivamo i na zabranu djelovanja profašističkih organizacija na prostoru BiH, u ovom slučaju četnika“, kaže Radišić za Deutsche Welle.
Postrojavanje četnika u Višegradu i poruke sa tog skupa osudile su mnoge političke partije i zvaničnici u Federaciji BiH i predstavnici međunarodne zajednice. Na Twitteru su se, pored ostalih, oglasili ambasador Velike Britanije u BiH Matthew Field, Američka ambasada u BiH i OHR, dok je šef delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark naveo da „uznemirujuća dešavanja u Višegradu, koja glorifikuju nasilje i podstiču na mržnju, samo udaljavaju multietničku BiH i cijeli region od pomirenja i evropskih principa i vrijednosti tolerancije“. Na Twiteru se oglasio i portparol Saveza nezavisnih socijaldemokrata Radovan Kovačević. Kazao je kako ga je sramota činjenice da se u RS-u postrojavaju bilo kakvi četnici, nazivajući pri tome RS „svojom državom“.
Postoji zakonska osnova za djelovanje
Reagirali su mnogi, ali ne oni koji bi morali spriječiti raspirivanje međunacionalne mržnje – policija i vlasti RS-a. Pojedine političke stranke i zvaničnici pozvali su ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića da djeluje, a on je odgovorio da treba zabraniti ekstremne organizacije koje pozivaju na klanje i ubijanje, naglašavajući da ta oblast mora biti zakonski uređena. „Ne može Ministarstvo pravde nekome odobriti da postane udruženje građana, a da mu onda Ministarstvo sigurnosti zabranjuje djelovanje. Ako neko udruženje izlazi van okvira zakonskog ponašanja, mora se reagovati i poništiti njegova registracija“, kazao je Mektić.
Federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara napominje da su na skupu u Višegradu izrečene prijeteće poruke i da je reakcija neophodna s obzirom na to da Krivični zakon BiH jasno predviđa sankcije za izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje razdora i netrpeljivosti. „U članu 145 jasno se kaže da će onaj ko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u BiH, kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine“, pojasnio je Čampara.
Revizionisti na djelu
Ravnogorski četnički pokret u Višegradu slavio je Dragoljuba Dražu Mihailovića, vođu četnika iz Drugog svjetskog rata za kojeg se smatra da je sarađivao sa njemačkim i talijanskim okupacionim snagama, ali i ustašama iz takozvane Nezavisne države Hrvatske. Na brdima iznad Višegrada sveštenici Srpske pravoslavne crkve služili su parastos Mihailoviću, koji je u bivšoj Jugoslaviji osuđen zbog najtežih ratnih zločina. Mihailović je u Srbiji rehabilitovan, ali je taj proces, prema tvrdnjama kritičara, utemeljen na falsificiranju historijskih činjenica.
I četničko okupljanje u Višegradu predstavlja samo mali djelić procesa historijskog revizionizma koji je na ovim prostorima izuzetno snažan skoro trideset godina, kaže za Deutsche Welle izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović. „Tobožnji istoričari i ideolozi nacionalizma i šovinizma, zajedničkim snagama su uspjeli izjednačiti fašističke saradnike sa borcima protiv fašizma. Pred sudovima u Beogradu, vođeni su procesi rehabilitacije, koji su imali za cilj, ne samo da rehabilituju zločince i fašističke saradnike, nego da ih prikažu kao nedužne žrtve i borce za slobodu. Revizionizam se iz politike, preselio u udžbenike, medije, umjetnost i postao dio naše stvarnosti, opterećene neznanjem, predrasudama, mitovima, mržnjama i strahovima“, kaže Todorović.
Gdje su antifašisti iz RS-a?
On ističe da iza isprazne fraze o „slobodi okupljanja“ vlast prećutno podržava poruke i sve ono što četništvo simbolizuje: šovinizam, mržnju, zločine, te njihovo relativiziranje i prikrivanje. „Sa posebnom zabrinutošću se možemo zapitati, koja osjećanja u BiH, kod žrtava i njihovih porodica i kod povratnika, izazivaju crne uniforme i simboli pod kojima su počinjeni zločini. Naravno, strah i nepovjerenje, ponovno poniženje i neizvjesnost. A vlast, umjesto da uspostavi i oživi proces utvrđivanja istine i suočavanja sa njom, sve čini da puteve pomirenja i normalizacije života učini težim i daljim“, kaže Todorović, ističući da je razočaran i ćutanjem Srba antifašista u RS-u.