Nemoguća misija njemačkog ministra u Washingtonu

Iranski nuklearni sporazum

Prva točka dnevnog reda bi po svojoj prilici trebao biti Iran. Američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo je već početkom tjedna više nego jasno dao do znanja kako Washington gleda na ovu temu. SAD će Iranu uvesti „najstrože sankcije u povijesti" uz „dosad neviđeni pritisak na iranski režim". Iran, kako je poručio Pompeo, nikad neće dobiti „bjanko ček" za dominaciju Bliskim istokom. Za novi sporazum američki ministar je Iranu postavio visoke prepreke: Teheran mora obustaviti svoj raketni program i ubuduće se držati podalje svih sukoba u regiji uključujući Jemen i Siriju. Tek tada će Washington ponovo ukinuti sankcije.

Prije dva tjedna je američki predsjednik Donald Trump nuklearni sporazum s Iranom proglasio „najgorim sporazumom svih vremena" i istodobno najavio njegovo ukidanje. Unatoč žestokim prosvjedima svojih partnera Francuske, Velike Britanije i Njemačke. Istodobno je Trump zaprijetio europskim tvrtkama sankcijama ukoliko i dalje budu poslovale s Iranom. Europska unija želi spasiti sporazum i tvrtkama iz EU-a, koje zbog poslovanja s Iranom budu kažnjene od strane Washingtona, želi financijski priskočiti u pomoć.

Trgovinska neravnoteža i carine

Donald Trump Europskoj uniji, te posebice Njemačkoj, predbacuje nepoštene metode kad je u pitanju gospodarska politika. Navodni dokaz je američki trgovinski deficit u odnosu na Europu u visini od 151 milijarde dolara. Američki predsjednik je zato zaprijetio uvođenjem carina na europski čelik i aluminij. Zasada su ove mjere „na ledu" do prvog lipnja. U posljednje vrijeme je Trump također prijetio i carinama na njemačke automobile. Pregovori oko transatlantskog trgovinskog sporazuma (TTIP) su Trumpovim dolaskom na vlast obustavljeni.

Njemačka je veliki zagovornik TTIP-a za koji Europska komisija smatra da bi Europskoj uniji donio dodatni trgovinski volumen od 120 milijardi eura, a SAD-u od 90. Njemačka je u smjeru Washingtona poručila kako je spremna pregovarati i o carinskom sporazumu koji je posljednji put „osvježen" 1994. U slučaju da SAD zaista započne trgovinski rat, Njemačka je zaprijetila carinama na američke proizvode poput motocikala, traperica i viskija.

Obrambeni proračun

„Njemačka NATO-u mora dati više novca i povećati svoj vojni budžet", gotovo poput mantre ponavlja američki predsjednik. Njemačka bi trebala, kako se može nadalje čuti iz Bijele kuće, povećati vojna izdavanja na dva posto BDP-a, kao što su se to članice NATO-a obvezale 2014. „Sadašnja situacija je nepravedna nasuprot Washingtona", tvrdi Trump.

Njemačka trenutno izdvaja 1,2 posto svog BDP-a (oko 37 milijardi eura) za obranu. Do 2021. bi se taj iznos trebao povećati na 42 milijarde. Njemačka isprva želi ostvariti cilj izdvajanja za vojne svrhe od 1,5 posto BDP-a, a tek kasnije prijeći na dva posto. U Berlinu tvrde da svojim relativno visokim izdvajanjima za pomoć zemljama u razvoju (23,3 milijarde eura za 2016.) pomažu smanjiti rizik od konflikata diljem svijeta čime se također doprinosi međunarodnoj sigurnosti.

Okoliš

Njemačka je jedan od vodećih zagovornika Pariškoga klimatskog sporazuma i smanjenja stakleničkih plinova. I to iako Njemačka neće ostvariti ciljeve postavljene sporazumom. Smanjenje emisije ispušnih plinova za 14 posto (u usporedbi s 2005.) do 2020. je neostvarivo. 2016. je ostvareno smanjenje od tek šest posto.

Donald Trump je najavio da će se SAD povući iz Pariškog sporazuma. Ta odluka će međutim, zbog raznih obveza iz sporazuma, na snagu stupiti tek 4. studenog 2020., jedan dan nakon sljedećih predsjedničkih izbora. No mnoge američke savezne države pa i pojedinačni gradovi se žele i dalje angažirati na zaštiti klime.

Migranti i izbjeglice

Razlike između stavova Njemačke i Angele Merkel s jedne i Donalda Trumpa i SAD-a s druge strane nigdje nisu toliko očite kao kod teme migracija i izbjeglica. I dok Trump na granici s Meksikom želi izgraditi zid kako bi spriječio dolazak novih migranta u Njemačkoj su na vrhuncu izbjegličke krize 2015. stiglo 900.000 izbjeglica. Za Trumpa je ovo „puštanje ilegalnih useljenika" u zemlju „katastrofalna greška". Merkel je istodobno primijetila da gradnja zida na južnoj granici SAD-a „neće riješiti probleme".

Njemačko-ruski plinovod

Donaldu Trumpu je trn u oku i rusko-njemački plinovod Sjeverni tok 2 kojim bi godišnje oko 55 milijardi qm ruskog plina trebalo dolaziti u Njemačku. Po mišljenju Washingtona ovaj plinovod će povećati njemačku ovisnost od Kremlja i istodobno izvršiti pritisak na istočnoeuropske partnere.

Pripadnici američkog Senata, kako republikanci tako i demokrati, su nedavno od Trumpa čak zatražili da zaustavi gradnju Sjevernog toka 2 i to „svim sredstvima". Pozadina ovih aktivnosti je želja Amerikanaca da Europi prodaju više svog plina dobivenog „frackingom". No ukapljeni plin dobiven ovom metodom je još uvijek preskup i nekonkurentan na međunarodnom tržištu. No ako se SAD odrekne carina na čelik i aluminij postoji vjerojatnost da Europska unija pristane na kupovinu skupog američkog ukapljenog plina.