Nepoželjni "azilanti" iz Srbije

Neue Zuercher Zeitung piše: "Ako razmišljate o kriznim žarištima, u kojima su manjine i oni koji razmišljaju drugačije izloženi opasnosti po život, teško da možete pomisliti na Srbiju. Krvavi ratovi na tlu bivše Jugoslavije odavno su prošlost. Iako učvršćivanje demokratije ne prolazi bez udaraca, onaj ko pripada drugoj etničkoj grupi ili opoziciji više ne riskira život. Ali statistike UNHCR-a odaju drugačiju sliku stanja u Srbiji. Tako je iz ove zemlje, uključujući i Kosovo tokom 2010. godine zabilježeno 28.900 podnosilaca molbi za azil. Time na Srbiju otpada 8% svih molbi za azil, čime je ona u sjenku bacila zemlje poput Afganistana, Iraka ili Kine. Razlog za to je bezvizni režim, uspostavljen u decembru 2009. godine. Od tada se broj azilanata iz Srbije u Švedskoj učetverostručio, u Njemačkoj utrostručio, u Belgiji povećao za 50% a u Švajcarskoj za 33%. Među njima su često Albanci sa Kosova ili juga Srbije, koje lokalne agencije uz lažnja obećanja prebacuju u Zapadnu Evropu. U Evropskoj uniji raste ljutnja zbog ove pravne zloupotrebe. Belgijska vlada je Evropskoj komisiji prošle sedmice poslala pismo, u kojem traži ukidanje bezviznog režima za Srbiju. Nema puno izgleda da će do toga doći, jer takva odluka mora uslijediti uz saglasnost svih članica", piše Neue Zuercher Zeitung.

Spor u EU oko izbjeglica iz Afrike

Die Welt piše o sporu u EU oko ophođenja prema izbjeglicama iz Sjeverne Afrike. Prije svega Njemačka i Francuska insistiraju na uvođenju privremenih graničnih kontrola unutar zemalja EU. O tome Die Welt piše: "Prije današnjeg (12.5.2011.) susreta u Briselu, ministar unutrašnjih poslova Njemačke Hans-Peter Friedrich pledirao je za promjenu Šengenskih pravila. On je rekao da bi u budućnosti EU morala moći reagovati na ekstremno veliki pritisak migranata. On je postavio pitanje kako reagovati ako se postupci jedne zemlje članice opasno odražavaju na druge zemlje Evropske unije. To je i tema vanredne sjednice u Briselu, na kojoj će ministri unutrašnjih poslova razmotriti šta da urade sa desetinama hiljada izbjeglica iz Sjeverne Afrike, prije svega iz Tunisa, koji se zbog promjena u regionu pokušavaju domoći Evrope. Od početka nemira u Italiju je pristiglo više od 25.000 izbjeglica. Većina su izbjeglice koji bježe iz ekonomskih a ne političkih razloga i čije se molbe za azil, u posebnom postupku odbijaju.

Razlike u stavovima unutar EU

Spor oko postupanja prema izbjeglicama pokazao je da zemlje članice EU imaju različite stavove. Njemačka smatra da bi se ovakva situacija mogla izbjeći da su se Italija ili Grčka pridržavale pravila o postupku prema azilantima. Italijanski premijer Berlusconi stalno je prebacivao Briselu da se Italija osjeća prepuštena sama sebi pred cunamijem migranata. Članica EU smije uvesti granične kontrole unutar Unije samo ukoliko je u pitanje doveden javni red i mir ili nacionalna sigurnost u zemlji. No, ova klauzula, kako smatra Njemačka, je teško ostvariva i trebala bi biti dopunjena u slučajevima kada jedna članica izgubi kontrolu svojih granica. Moguće izmjene Šengenskog sporazuma, kako smatra njemački ministar unutrašnjih poslova Friedrich, morale bi biti tako formulirane da dopuštaju mogućnost interpretacije. Međutim, nelagoda unutar EU raste. Neke zemlje, poput Španije ili Slovačke, a posebno novopečene članice sa istoka Evrope, za koje je EU simbol slobode, su protiv izmjena Šengena. Osim toga izmjene izazivaju i spor sa Evropskom komisijom. Komesarka za unutrašnje poslove Cecilia Malmstroem ponovo je zatražila veću solidarnost u pogledu "izbjegliče krize". Ona traži da se migranti, koje bježe iz humanitarnih razloga, ravnomjerno rasporede po zemljama EU. Tome se posebno protivi Berlin, koji kaže da članice same moraju odlučiti hoće li uopšte i koliko izbjeglica prihvatiti", piše Die Welt.

Autor: Jasmina Rose
Odg. urednik: Zorica Ilić