(Ne)sporna uloga Srbije u BiH

Ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić stigao je u BiH dan nakon što je bez konkretnih rezultata okončan drugi krug butmirskog procesa. Uoči posjete je izjavio kako će "glavna poruka Srbije i u Sarajevu i u Banjaluci biti da Srbija podržava dijalog koji će biti okončan kompromisom".

Jeremić je naglasio da Srbija želi "najbolje moguće odnose sa BiH" i dodao da je stabilnost u BiH od presudnog značaja za mir i stabilnost u cijelom regionu. Srbija ima interes da se u Bosni pronađe kompromis koji će "omogućiti efikasnije funkcioniranje BiH i ubrzanje procesa evropskih integracija", rekao je Jeremić.

Međutim, tokom Jeremićevog susreta sa članom Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem danas (22.10.) nije bilo riječi o butmirskom procesu. U Silajdžićevom kabinetu nam je rečeno da je butmirski proces unutrašnja stvar BiH, te da nema potrebe da zvaničnici BiH o tome razgovaraju sa predsjednicima susjednih država.

Ako može sa Turskom, zašto ne sa susjedima?

Drugačije mišljenje ima potpredsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž. "Ako gospodin Silajdžić razgovara sa turskim predsjednikom i ministrom vanjskih poslova Turske, što je legitimno pravo koje ne osporavam već podržavam, isto tako ne vidim razloga zašto o tome ne bi razgovarao sa ministrima susjednih zemalja koje su ključni akteri Dejtonskog sporazuma", kaže Raguž.

Koordinator beogradskog Foruma za etničke odnose Dušan Janjić kaže da se zvanični Beograd trenutno nalazi u teškoj poziciji, jer je do sada koristio beneficije specijalnih odnosa sa Republikom Srpskom, što mu omogućava Dejton, a sada se našao u situaciji mogućeg uvlačenja u butmirski proces iako zvaničnici Srbije, kako ističe, "ne priželjkuju učešće u neposrednim razgovorima o ustavu BiH".

"Beograd priznaje teritorijalni integritet BiH, ali i podržava dejtonski aranžman, odnosno postojanje entiteta Republike Srpske", kaže Janjić, dodajući da se "na tom načelnom nivou Srbija drži principa u odnosu prema BiH".

Kompenzacija za Kosovo

"Međutim, problem nastaje unutar srpskih političkih zbivanja. Iz sopstvenih potreba vladajuća Demokratska stranka je gajila izuzetno tijesne odnose samo sa premijerom RS Miloradom Dodikom, a ne i sa drugim partijama u RS, što je Srbiju dovelo u poziciju disbalansa. Srbija nema podjednak odnos, odnosno veze sa svim srpskim političarima u RS", kaže Janjić.

Beograd ipak gleda BiH i RS u širem kontekstu sopstvenih interesa, a oni su prije svega fokusirani na Kosovo, ističe Janjić. "Otud nekad i podrška RS-u da blokira dogovor, kao što je bilo blokiranje priznanja Kosova. Negdje u podtekstu jednog dijela srpske političke javnosti pa i zvaničnika postoji ta ideja o nepravednosti sadašnjeg kosovskog rješenja i nekoj vrsti mogućih kompenzacija. Kompenzacije bi u suštini bile, ili održanje Republike Srpske u jednoj vrsti konfederalne veze sa Federacijom BiH, ili samostalnost Republike Srpske", upozorava Dušan Janjić.

Srbija je garant Dejtona onoliko koliko je bila umiješana u rat

Analitičar ACIPS-a iz Sarajeva (Alumni centar za interdisciplinarne postdiplomeske studije) Reuf Bajrović kaže da su odnosi između dvije zemlje veoma osjetljivi, te da političari moraju biti obazrivi pri javnom iznošenju stavova, uključujući one koji se odnose na garancije Dejtonskog sporazuma.

"Priča da je Srbija garant Dejtonskog sporazuma nije istinita jer je Srbija potpisnik vojnog dijela Dejtonskog sporazuma zbog činjenice da je bila umiješana u rat u BiH", kaže analitičar ACIPS-a.

Bajrović također naglašava da bi Srbija, umjesto njegovanja specijalnih odnosa sa samo jednim bosanskohercegovačkim entitetom, više pažnje trebala posvetiti uspostavljanju dobrosusjedskih odnosa sa državom BiH.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Zorica Ilić