Neuobičajeno pitomi Putin

„Putinov govor dobro pokazuje zašto je trenutno u EU teško voditi jednu razumnu i pragmatičnu politiku prema Rusiji koja je u interesu obje strane. Kada bi se Putin mogao držati za riječ kada se govori o temi Ukrajine odnosi bi bili jednostavniji, a Europa bi bila sigurnija. Ipak u Moskvi između riječi i djela često postoji veliki raskorak – toliko veliki da više nema veze među njima. To postaje problem prije svega kada ruska vlada postaje prijateljski raspoložena. Lijepo je da Putin sada kaže kako Rusija ne želi ništa nametati Ukrajini. No kako se onda naziva to što ova zemlja posljednjih mjeseci smišlja jedan za drugim ekonomske konflikte sa Ukrajinom", pita se Frankfurter Allgemeine Zeitung.

„Ruski predsjednik Vladimir Putin se pokazao neuobičajeno pitomim u svom govoru o stanju nacije. On je pomirljivo zajamčio da njegova zemlja ne želi biti velika sila i da nema pretenzija da postane regionalna hegemonija. No realnopolitička situacija pokazuje da su njegove riječi lažne. Koliko je ovoj velikoj imperiji važno da ima regionalni primat postaje trenutno jasno u slučaju Ukrajine“, naglašava Neue Osnabruecker Zeitung.

Sueddeutsche Zeitung preporučuje EU i Njemačkoj da u ukrajinskom konfliktu iskoriste svoje ekonomske veze sa Rusijom. Tamošnji protesti potiču... „iz razočaranosti ljudi koji se nadaju povezivanju sa Europom. No ono neće biti ostvareno sve dok ostaje neriješen stvarni problem istočnoeuropske politike: Što učiniti sa Rusijom? Bez najjače članice Europske unije, Njemačke, Unija neće moći odgovoriti na ovo pitanje. Znači treba iskoristiti ekonomske kontakte i ispuniti ruske interese u zamjenu za pravo i pouzdanost.“

Čelična pesnica shvaćena kao iscjeliteljska ruka

Volkstimme piše sljedeće: „Vladimir Putin smatra da je Zapad dekadentan i nemoralan. Njegove društvene vrijednosti su ruskom predsjedniku strane i mrske. Za protuprogram je osmislio svoj scenario jake Rusije kao čuvara ljudskog zajedničkog života u ovom svijetu. Za predsjednika je važno samo jačanje ruske privrede. A to izuzev prirodnih resursa i oružja nije puno.“

„U ekonomskom smislu su Berlin i Moskva doduše još uvijek blisko povezani“, piše Westdeutschen Zeitung i dodaje: „No u političkom smislu su se interesi Rusije ohladili. Tokom Jeljcinove ere Moskva je još polagala na Berlin kao na most i advokata ruske perspektive u EU. No EU je za Rusiju izgubila čar. Putin mnogo radije iskorištava razdore između pojedinih članica EU. Ovdje se osvećuje to da Europa nije uspjela razviti zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Posjete europske šefice diplomatije Catherine Ashton iz ruske perspektive nemaju ni simbolični karakter", komentira Westdeutsche Zeitung.

„Treba priznati da su Gorbačov i njegov nasljednik Jeljcin svojim sunarodnjacima dali slobode, koje su bezobzirni oligarsi, beskrupulozni mafijaši i neodgovorni političari tako pogazili da većina Rusa ove godine doživljava kao haos i Putinovu čeličnu pesnicu doživljava prije kao iscjeliteljsku ruku. No da je upravo Putin u svom desetom govoru o stanju nacije nastupio kao čuvar ljudskosti je teško podnošljivo“, komentira Handelsblatt.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Svetzozar Savić