NGO-i smetaju Moskvi

Prvo su prisilili domaće nevladine organizacije da se registriraju kao "agenti". Sada Moskva djeluje i protiv stranih NVO-a. Suradnja s njima mogla bi se kazniti, a nekima bi u potpunosti mogao biti zabranjen rad. Zakon protiv NVO-a u Rusiji pooštrio se u 2012. Prije tri godine, donesen je tzv. "Zakon o agentima" za NVO-e kojima su sve organizacije koje su dobivale novac iz inozemstva, bile prisiljene registrirati se kao "agenti". Sada se nevladine organizacije iz inozemstva smatraju prijetnjom ustavnom poretku i sigurnosti Rusije. Iz tog razloga, u srijedu je 12 NGO-a stavljeno na crnu listu, koja bi se ublaženo mogla nazvati "patriotskom stop listom". Na listi je sedam neovisnih organizacija iz SAD-a, kao što je npr. Freedom House ili Nacionalni demokratski institut za međunarodne poslove (NDI). Također, dvije poljske i tri ukrajinske organizacije poput Istočnoeuropskog demokratskog centra sa sjedištem u Varšavi ili Ukrajinskog svjetskog kongresa. Na listi nema nevladinih organizacija iz Njemačke.

Popis je ishod konzultiranja Konstantina Kosačova, predsjednika Odbora za vanjsku politiku Federacijskog vijeća, glavnog državnog odvjetnika, ministarstva vanjskih poslova i sigurnosnih službi. "Odlučili smo se za ove organizacije na listi jer se one svim sredstvima pokušavaju umiješati u rusku vanjsku politiku", izjavio je Kosačov ruskim novinskim agencijama.

Zabrinuta i oštra reakcija

Optužene organizacije na situaciju gledaju u potpunosti drugačije. Reakcija iz SAD-a je jasna: "Freedom House" ovakav pristup prema nevladinim organizacijama smatra velikom pogreškom. "Ruska vlada neumorno radi na ograničavanju ljudskih prava u zemlji", izjavio je Robert Rubin iz "Freedom House-a" za DW. U NDI-ju smatraju kako se ovime još više pridonosi "izolaciji Rusije".

Iz Poljske stižu oštre reakcije. Agnieszka Komorowska, predsjednica Istočnoeuropskog demokratskog centra, ne može shvatiti odluku ruskih političara: "Mi stvarno ne razumijemo zašto smo stavljeni na crnu listu. 15 godina smo se zauzimali za neovisne medije u zemlji. Naš cilj je uvijek bio pomagati lokalnom stanovništvu, a ne političkim organizacijama. Naše djelovanje nikada nije bilo usmjereno protiv nekoga."

"Korak unazad prema sovjetskim vremenima"

Nevladina organizacija Ukrajinski svjetski kongres (UWC), objašnjava za DW, kako je njihova nominacija na crnoj listi u potpunosti bezrazložna. Predsjednik UWC-a Eugene Czolij potiče na podršku iz inozemstva: "Međunarodna zajednica treba reagirati na ove neprihvatljive akcije ruske vlasti kojima Rusija očito pokazuje da se želi vratiti u totalitarno razdoblje Sovjetskog Saveza. "

Trenutno ruske vlasti djeluju i protiv ruskog Društva za zaštitu potrošača (OSPP), nakon što su prošlog tjedna Krim označili kao "okupirani teritorij". Ured glavnog tužitelja je na početku tjedna naredio agenciji za nadzor medija u Moskvi da blokira web stranicu OSPP-a. Vlasti optužuju ovu organizaciju da krši zakon zato što Krim označava kao "okupirani teritorij". Predsjednik OSPP-a Michail Anschakow odbacuje optužbe.

Nevladine organizacije ne žele odustati

Pooštravanje zakona s uvođenjem crne liste kritizira se i u Njemačkoj. Glasnogovornik vanjskih poslova Ljevice, Stefan Liebich, smatra da nova regulacija vodi Rusiju u izolaciju. Marieluise Beck, glasnogovornica parlamentarne grupe Zelenih za istočno europsku politiku, u novoj odluci vidi "povećanje represije ruskog civilnog društva s agresivnom politikom Kremlja prema europskim susjedima. Rusija sve oštrije postupa prema onima iz inozemstva koji pokušavaju zajedno raditi za demokratsku i otvoreniju Rusiju."

Stranim nevladinim organizacijama koje su na crnoj listi jasno je da je prema novom ruskom zakonu svako njihovo djelovanje nepoželjno i da će biti proglašeno kaznenim djelom. Ipak, ne žele da ih ovo zastraši. Robert Ruby iz "Freedom House-a" kaže da će njegova organizacija i dalje podupirati ljude u Rusiji koje su se spremni "boriti za demokraciju."