Nije Dayton, nego su političari glavni problem BiH
27. juli 2012"Bh. politika se ne bori samo s potresima u vladajućoj koaliciji, nego i u državnom Predsjedništvu. Razlog je disfunkcionalni ustav, o čijoj reformi se stranke još uvijek ne mogu dogovoriti", piše u svome izdanju od petka (27.7.) švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ). Ovaj list u članku pod naslovom "Hrpa krhotina u Bosni i Hercegovini" podsjeća da se nakon dugog natezanja oko formiranja vlade nakon izbora 2010. i formirana vladajuća koalicija raspala krajem svibnja ove godine te pojašnjava da se od tada "izgleda više ništa ne pomiče u državnim institucijama te multietničke države. U biti i ne treba naročito napominjati to stanje", piše dalje NZZ, "jer politička nepokretnost u BiH je već dugo pravilo, a ne iznimka. Jednu svojstvenost trenutačna kriza ipak ima", dodaje NZZ pojašnjavajući detalje krize oko istupa Željka Komšića iz SDP-a te da je to čak za bh. odnose neobično, jer je državno Predsjedništvo dosad važilo kao jedina institucija slabe države koja je iole funkcionirala.
"Unatoč izbacivanju iz koalicije, SDA ne pokazuje nimalo interesa da uđe u oporbu. A zahvaljujući disfunkcionalnom ustavu, ta stranka raspolaže i sredstvima da spriječi gubitak vlasti. Tako SDA blokira planiranu rekonstrukciju vlade i smjenu dvojice svojih ministara. Doista i uistinu se pritom manje radi o navodnim vitalnim nacionalnim interesima vlastitog naroda, nego više o obrani lukrativnih funkcija u vladi, koje stranci osiguravaju pristup državnim novčanim vrećama. Čak i BiH naklonjeni promatrači se, kako napominje Međunarodna krizna grupa, čude da zemlja još uvijek stoji iza 'rasističkog' ustava. Objasniti se to nemilo stanje može vjerojatno samo na osnovu jedne političke kaste, koja ne samo da se pokazuje nesposobnom da riješi probleme, nego je već odavno sama postala glavni problem." - zaključuje NZZ.
Balkan: "Gdje mostovi razdvajaju i barikade se zelene"
Ovaj švicarski list se u svojoj stalnoj rubrici na drugoj stranici osvrće na mostove u Mostaru i Mitrovici. U članku pod naslovom "Gdje mostovi razdvajaju i barikade se zelene", NZZ piše da mostovi inače spajaju obalu i ljude. "No oni mogu postati i paradoksalno obilježje razdvajanja. Najpoznatiji primjer u bivšoj Jugoslaviji je osmanlijski most u Mostaru. U studenom 1993., za vrijeme rata u BiH, jedna hrvatska tenkovska postrojba je vršila paljbu na tu elegantnu konstrukciju iz 16. stoljeća. Most je kolabirao, a njegovo svijetlo kamenje je nestalo u zelenoj vodi Neretve. Između 2001. i 2004. je most obnovljen zahvaljujući i međunarodnoj pomoći. No, ponovno ujedinjenje hrvatskog zapada i bošnjačkog istoka grada s rekonstrukcijom mosta nije se moglo ostvariti."
NZZ kao drugi primjer mosta koji razdvaja navodi onaj u Mitrovici, koji je izgrađen preko Ibra i koji "razdvaja Srbima naseljeni sjever od albanski dominiranog ostatka zemlje. Nakon što je kosovska vlada proteklog ljeta pokušala da pod svoju kontrolu stavi sjevernu granicu sa Srbijom, Srbi iz Sjeverne Mitrovice su postavili golemi zemljani nasip kao barikadu na mostu. Od tada se preko mosta ne može proći vozilima. Na nasipu je u međuvremenu vidljiva vegetacija, piše lokalni list 'Koha Ditore'. No, iako barikada zarasta travom, to ne predstavlja znak pomirenja. Više je to simbol za jedan zaleđeni konflikt."
Bundeswehr okreće leđa Bosni i Hercegovini
Nakon što su u utorak (24.7.) njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle i ministar obrane Thomas de Maiziere uputili pismo predsjedateljima frakcija u Bundestagu o tome da bi se do sredine studenog i posljednji njemački vojnici iz sastava EUFOR-a u BiH trebali vratiti u Njemačku, Frankfurter Rundschau piše da je taj potez izazvao oštre kritike u samoj Njemačkoj, ali i u Europi. List u članku pod naslovom "Bundeswehr okreće leđa Bosni i Hercegovini" piše da to nije dobar signal za Balkan. Frankfurter Rundschau prenosi riječi "top diplomata jedne utjecajne EU zemlje" o tome da povlačenje Bundeswehra iz BiH "s vojne strane nema neke važnosti, ali da s političke strane to predstavlja značajan problem. 'To je signal da je posrijedi rastuća nezainteresiranost unutar Europske unije po pitanju sigurnosti u BiH.' Ono što je potrebno, kaže taj diplomat, nisu potezi na svoju ruku, nego jedna nova strategija o BiH pod pokroviteljstvom UN-a, jer se samo tako misija može uredno okončati. 'Ono što nama smeta je pristup Njemačke koji glasi: mi odlazimo i želimo da i svi drugi odu.'", prenosi Frankfurter Rundschau, podsjećajući na slične reakcije nekadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schwarz-Schillinga, koji je izrazio sumnje u to da bi potpuno povlačenje Bundeswehra iz BiH moglo predstavljati doprinos stabilizaciji regije.
Autorica: Marina Martinović
Odgovorna urednica: Zorica Ilić