Nije samo plin: njemačka ovisnost o sirovinama

Pitanje je bilo jasno formulirano: "Kolikim procjenjujete rizik zaustavljanja izvoza kritičnih mineralnih sirovina iz Kine u sljedećih pet godina?" Od oko 400 sudionika kongresa posvećenog temi sirovina, na čije održavanje je pozvao Savez njemačkih industrijalaca, 73 posto je odgovorilo sa "vrlo visoko" ili "visoko".

U njemačkoj privredi vlada uzbuna. Od ruske invazije na Ukrajinu, posljedice ovisnosti o uvozu i nedostatka diversifikacije prirodnog plina postale su očite. Cijene energije su eksplodirale i, kratkoročno do srednjoročno se neće vratiti na razinu koja je zahvaljujući jeftinom plinu iz Rusije desetljećima uzimana kao nešto što se podrazumijeva. 

Rijetki zemni metali - kritičnije od plina

Toliko podrazumijevaće kao što je to bilo sa opskrbom metalima i industrijskim mineralima. "U slučaju kritičnih mineralnih sirovina kao što su rijetki zemni metali, ovisnost, posebno o Kini, već je puno veća od prijašnje ovisnosti Njemačke o ruskim izvorima energije", upozorio je predsjednik BDI-a Siegfried Russwurm na Kongresu o sirovinama. Zaustavljanje isporuke bi, kako je rekao, odmah i dalekosežno pogodilo njemačku industriju.

Rijetki zemni metali nalaze se u rudnim naslagama i uključuju različite hemijske elemente. Glavna nalazišta nalaze se u Kini, SAD-u, Rusiji i Australiji, ali i u Kanadi, Indiji, Južnoj Africi i jugoistočnoj Aziji. Ovi minerali se također nazivaju rijetkima jer se ne pojavljuju često u koncentracijama i kombinacijama koje rudarenje čine ekonomičnim. Osim toga, procesi otapanja i odvajanja pojedinih elemenata su zahtjevni i ekološki problematični zbog neophodnih hemikalija. 

Ovisnost je ogromna

Budući da se činilo preskupim i previše prljavim iskopavanje rijetkih zemnih minerala u mnogim zemljama, Kina je ostvarila monopol i to postaje problem s tehnološkim promjenama. „Bez ovih sirovina neće biti energetske tranzicije, e-mobilnosti, digitalizacije, industrije 4.0 – ali također neće biti širenja infrastrukture ni snažne odbrambene industrije", upozorava predsjednik BDI-ja.

Analiza Europske komisije iz 2020. pokazuje da se, primjerice, 65 posto sirovina za elektromotore uvozi iz Kine. S udjelom većim od 50 posto, Kina je također vodeća u opskrbi sirovinama za vjetroturbine i fotonaponske sustave.

Koliko će još Kina isporučivati?

Što bi se dogodilo da Kina prestane izvoziti sirovine i počne ih sama trošiti? Što ako Kina napadne Tajvan, Zapad odgovori sankcijama, a Peking potom smanji ili prekine izvoz robe?

Za razliku od nafte i plina, nema nacionalnih rezervi metala i industrijskih minerala. "Kada je riječ o sirovinama, Njemačka može biti ucijenjena", zaključuje predsjednik BDI. To je "gorka istina" i mora imati konsenkvence, kaže on. Slično prekretnici o kojoj je govorio savezni kancelark Olaf Scholz  nakon ruskog napada na Ukrajinu i opskrba sirovinama također je, kako kaže predsjednik BDI-a, strateški važna za nacionalnu sigurnost.

Vlada i industrija uglavnom se slažu

Savezni ministar privrede Robert Habeck se složio sa analizom na Kongresu sirovina. Siegfried Russwurm kaže da na ovom problemu moraju raditi skupa predstavnici politike i privrede. On kaže da je pritisak toliko veliki i da to analiza jasno pokazuje. Međutim, strateško pitanje osiguranja sirovina nije igralo ulogu desetljećima jer ga "nije zahtijevala privreda, nije se činilo potrebnim", kaže Habeck.

Ipak Njemačka je, kao i druge europske zemlje, zemlja siromašna sirovinama. Čak i kad bi se povećale kvote recikliranja, zemlja bi ostala upućena na uvoz. "Moramo intenzivirati suradnju sa zemljama koje su bogate sirovinama i imaju visoke standarde, primjerice s Australijom", kaže Russwurm. Kritične sirovine, kaže on, trebale bi biti centralna pitanja u sporazumima o trgovinskoj, investicijskoj i razvojnoj politici. "Samo tako možemo potaknuti održivije istraživanje i rafiniranje na licu mjesta." 

Ponovno više iskopavanja u Njemačkoj?

U 2019. Njemačka je uvezla sirovine u vrijednosti od 175 milijardi eura. Za usporedbu: vrijednost proizvedenih sirovina u zemlji bila je samo 11,4 milijarde eura. Osim lignita i građevinskih sirovina kao što su pijesak i šljunak, eksploatiraju se industrijski minerali, posebice kamena sol i kalijeva sol. Kritične mineralne sirovine poput indija, koji se koristi za poluvodiče, volframa, kobalta ili platinskih elemenata ima u Njemačkoj, ali se ne iskopavaju.

Ako BDI ima svoj put, to bi se trebalo promijeniti. "Svaka tona domaćeg crpljenja sirovina smanjuje ovisnost o uvozu i jača otpornost Njemačke i sigurnost opskrbe", kaže se u dokumentu njemačke industrije u pet točaka o sigurnosti sirovina. Rudarstvo se mora omogućiti prostornim planiranjem, ubrzati procedure planiranja i odobravanja, a rudarstvo kao takvo ponovno učiniti društveno prihvatljivim, stoji u dokumentu. 

Prirodni plin iz Njemačke

Vrlo kontroverzni fracking također se obrađuje u dokumentu u pet točaka. Domaća proizvodnja plina iz škriljevca "koristeći najsuvremenije procese frackinga s najvišim standardima" trebala bi dati važan doprinos smanjenju ovisnosti o uvozu i, kao pristupačan izvor energije, osigurati opskrbu energijom u Njemačkoj. 

Ministar privrede stvari vidi drugačije. Fracking se ne isplati, budućnost je u proizvodnji vodika, rekao je Habeck. On također vidi više problema nego prilika u rudarstvu. "Ovdje rado govorimo da bismo trebali iskopavati lokalne minerale, iako u nekim regijama čak nismo u mogućnosti postaviti solarne sustave", kaže Habeck. 

Njemačka je vrlo dobra u tome da kaže sve što ne želimo, ali nije baš dobra u provođenju onoga što je neophodno umjesto toga, rekao je Habeck. On se žali da, kako kaže, mnogi građani nemaju razumijevanja i prihvaćanja za ono što promiče buduću održivost ove zemlje. Da bi se nešto proguralo, kaže Habeck, to mora željeti većina u državi i moraju prihvatiti pogođeni građani u regiji.

Bijelo zlato u oblasti Gornje Rajne

Što to znači može se vidjeti u razvoju nalazišta litija u Njemačkoj. U jugozapadnoj Njemačkoj pronađeno je do 15 milijuna tona ove tvari koja čini osnovu za sve baterije visokih performansi. Da bi se došlo do sirovine, trebalo bi pumpati termalnu vodu temperature do 200 stupnjeva s dubine do četiri kilometra i filtrirati litij.

Međutim, godinama je postojao značajan otpor u pogođenim zajednicama kada je riječ o dubinskom bušenju koje je potrebno za to. Građani se plaše onečišćenja i zemljotresa te strahuju od oštećenja svojih domova. Upitno je da li će ogromno otkriće litija biti iskorišteno.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu