BiH i aplikacija za članstvo

Tageszeitung iz Berlina se osvrće na jučerašnju predaju aplikacije BiH za status kandidata za pregovore o učlanjenju u EU. "Niko u Sarajevu do ponedjeljka ujutro nije ozbiljno vjerovao da će BiH zaista podnijeti aplikaciju za status kandidata za pregovore o učlanjenju. Ali slike na kojima Dragan Čović predaje aplikaciju nizozemskom šefu diplomatije i predsjedavajućem EU Bertu Koendersu, koje su se pojavile nakon 11:00 sati, nisu mogle da prevare. Prije osam godina je BiH bila pred ovim korakom ali su prije svega nacionalističke partije blokirale nastavak pregovora. Mnogi od vođa 14 političkih partija, koji su najviše umiješani u skandale sa korupcijom i koji su zahvaljujući rođačkoj politici mogli da osiguraju svoja mjesta i funkcije u državi, plaše se pravne države sa evropskim standardima. To što su se sada uspjeli dogovoriti, povezano je sa njemačko-britanskom inicijativom iz 2014. godine, kojom se krenulo u novi pokušaj prevazilaženja blokada. EU je odustala od svog zahtjeva provedbe odluke Sejdić-Finci u korist ekonomskog plana. Bosanskohercegovački parlament je u februaru 2015 usvojio reformsku agendu, kako bi se pokrenula privreda. A u junu je na snagu stupio i Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji.

Sada se Bosanci nadaju da će EU prihvatiti zahtjev i dati BiH status kandidata, tako da bi 2017. mogli početi pregovori o učlanjenju. A oni će biti teški i mukotrpni jer zemlja mora pristupiti ustavnim promjenama, modernizirati strukture uprave i reformirati pravni sistem. Većina stanovništva, uprkos svih razočarenja zbog neodlučnog postupanja EU prema strukturama moći u zemlji, nada se poboljšanju situacije. Nedavno hapšenje medijskog mogula Fahrudina Radončića, koje je izvršila policija sufinansirana sredstvima EU, povećalo je nade u promjene. EU već pregovara sa Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom. A i Kosovo želi u EU.

Berliner Zeitung dodaje: "Komesar za proširenje Johannes Hahn je, nakon što je naglasio da je to veliki dan za ovu balkansku zemlju, dodao da je "aplikacija tek početak jednog dugog putovanja" i "da se članstvo ne može ostvariti u nekoliko mjeseci ili nekoliko godina ali da se ipak radi o konkretnoj perspektivi učlanjenja za BiH".

Spor u Hrvatskoj oko radikalno-desničarskog ministra

Berliner Zeitung i Frankfurter Rundschau objavili su tekst Norberta Mappesa Niedieka o sporu oko dva nova radikalno-desničarska ministra u novoj vladi Hrvatske. "Nova vlada je tek tri sedmice na vlasti a već je razdiru sukobi suprotstavljenih tabora. Hrvatska je pred građanskim ratom, izjavila je pozorišna redateljica Snježana Banović - duhovnim ratom doduše, ali takvim koji je zahvatio cijelo stanovništvo. Povod tome je, kako objašnjava autor, imenovanje dvojice desničarskih ministara u inače umjerenu vladu. Ministar za veterane, Mijo Crnoja, htio je da sastavi listu „izdajnika“ države, pa je nakon burne reakcije javnosti već nakon nedjelju dana morao da podnese ostavku. „Otada je spor koncentrisan na novog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića. Taj 42-godišnji istoričar spada u Hrvate-muslimane, rijetku vrstu koja je nastala u Drugom svjetskom ratu.

Poslije napada nacističke Njemačke na tadašnju Jugoslaviju 1941, „Nezavisna država Hrvatska“ je prisvojila čitavu Bosnu, u kojoj su trećinu stanovništva činili muslimani. I dok su Srbi i Jevreji progonjeni i masovno ubijani, ustaški režim i Himlerovi esesovci su nastojali da pridobiju bosanske muslimane. Kao naučnik, ali i politički aktivista, novi ministar kulture je za svoju životnu misiju proglasio rehabilitaciju svojih predaka.“

U nastavku je opisan i skandal sa fotografijom Hasanbegovića na kojoj on nosi kapu koja izgleda kao ustaška, objavljenom u „desnoekstremnom magazinu Nezavisna Država Hrvatska, za koji je Hasanbegović i sam pisao“, a prenose se i izjave premijera Oreškovića „da je Hasanbegović ubijeđeni antifašista“, ujedno reakcija ministra prema kojoj je to „floskula“ i da „sam sebe nikada ne bi tako okarakterisao“, te da „ni na koji način nije bio apologeta nekog zločinačkog režima“.

„Koliko dugo će se ministar održati na funkciji – to će biti i dokaz da li je premijer Orešković u stanju da se odupre HDZ-u, najjačoj vladajućoj stranci. Nestranački menadžer iz Kanade nije zainteresovan za politička prepucavanja i želi da u prvi plan iznese ekonomske teme, što se poslije sedam godina recesije, može razumjeti. Orešković se pri tome oslanja na manjeg koalicionog partnera, liberalnu listu Most. Njeni predvodnici sada traže od ministra da se sam izjasni kao antifašista.“