Niz propusta u belgijskoj istrazi

Kulturni, financijski, ali i politički problemi u Belgiji ometaju borbu protiv terorizma. Mediji su nakon terorističkih napada izvijestili o nizu pogrešaka počinjenih u istragama.

Erdoganovo upozorenje

Javnosti je lice Ibrahima El Bakraouija postalo poznato već na sam dan napada. Na snimkama nadzornih kamera iz briselske zračne luke vide se atentatori samoubojice s kovčezima u kojima su se nalazile eksplozivne naprave.

No u tom trenutku je El Bakraoui je u stvari trebao biti u zatvoru, predbacio je belgijskim vlastima turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan dan nakon napada u Bruxellesu. Naime, turske snage sigurnosti su 29-godišnjeg Belgijanca još prošlog lipnja uhitile na tursko-sirijskoj granici, identificirale ga kao džihadistu i nekoliko dana kasnije ukrcale u zrakoplov za Amsterdam. Turske vlasti su osumnjičeniku za terorizam dopustile da sam odluči u koju zemlju želi otputovati.

Turska je 14. srpnja 2015. obavijestila nadležnu osobu u belgijskom veleposlanstvu u Ankari o uhićenju El Bakraouija i njegovom progonu iz zemlje. Prema navodima belgijskog ministra unutarnjih poslova Jana Jambona, nadležni službenik je tek nakon nekoliko dana proslijedio tu informaciju u Belgiju. I tako je El Bakraoui iz zračne luke u Amsterdamu mogao neometano otputovati u svoju domovinu Belgiju.

Dok je nadležni službenik u veleposlanstvu trebao nekoliko dana da proslijedi informaciju, njegovi nadređeni su trebali više mjeseci da bi El Bakraouija identificirali kao mogućeg teroristu. Njegovo se ime tek 12. siječnja 2016. pojavilo na popisu "opasnih osoba". 16. ožujka su i američke sigurnosne službe upozorile Nizozemsku na opasnost koju predstavljaju braća El Bakraoui.

Na pograničnoj kontroli u zračnoj luci u Amsterdamu El Bakraouija se nije moglo identificirati samo kao mogućeg terorista, nego i kao počinitelja kaznenog djela u bijegu. On je u Belgiji 2010. osuđen na deset godina zatvora zbog sudjelovanja u oružanoj pljački i ranjavanja jednog policajca. U jesen 2014. je uvjetno pušten iz zatvora - očito unatoč negativnom mišljenju zatvorske uprave. Već u proljeće 2015. je prekršio uvjete za prijevremeno puštanje na slobodu i tada mu se gubi svaki trag. No odluka o puštanju na slobodu ukinuta je tek krajem kolovoza 2015.

"Belgijski policijski rat"

Salah Abdeslam je najvjerojatnije jedini atentator koji je preživio napade 13. studenoga u Parizu. Sigurnosne službe su mjesecima po cijeloj Europi tragale za tim 26-godišnjim stanovnikom Bruxellesa marokanskog podrijetla. No da su poslale upit policiji grada Mechelena, 30 kilometara udaljenog od Bruxellesa, bile bi već prošlog prosinca na pravom tragu. Tada je naime policija u Mechelenu dobila preciznu informaciju iz Abdeslamovog okruženja. Adresa u Molenbeeku, na kojoj je uhićen 18. ožujka, bila je poznata već u prosincu 2015. godine.

Šef policije u Mechelenu taj je teški propust opravdao "internom greškom" u obradi podataka, koju bi sada trebao razjasniti jedan neovisni istražitelj. Laurette Onkelinx, predstavnica oporbe u belgijskom parlamentu, pretpostavlja da loš protok informacija između konkurentskih policijskih postaja nije slučajan. Ona taj propust naziva "policijskim ratom".

Bombaški laboratorij usred Bruxellesa

U mnogim stranim medijima briselska četvrt Molenbeek naziva se leglom terora. Zbog napada u Bruxellesu sada se u središtu pozornosti našlo još jedno mjesto: Schaerbeek. Neposredno nakon napada u Parizu tamo se tjednima skrivao glavni osumnjičenik Salah Abdeslam. I u pripremi terorističkih napada u Bruxellesu Schaerbeek igra ključnu ulogu. Ondje su atentatori proizveli eksploziv na jedinom naseljenom katu zgrade koja se obnavlja nakon što je promijenila vlasnika. U stanu je pronađeno 15 kilograma gotovog eksploziva i više upaljača. Tu je bilo i 150 litara acetona i 30 litara vodikovog peroksida koji pokazuju da su atentatori planirali daljnje napade.

Do danas nije razjašnjeno zašto vlasti sve to nisu primijetile i ranije. Mada je navodno jedan susjed već ranije obavijestio policiju o neobičnim aktivnostima na gornjem katu. Policajci su provjeravali te navode, ali nisu bili i u stanu, ispričao je novi vlasnik zgrade.

Simbol problema Belgije u borbi protiv terorizma je jedan zakon: između 21 sata navečer i pet sati ujutro ne smiju se obavljati premetačine. Belgijski parlament je ovoga tjedna ukinuo tu odredbu. A da su belgijske vlasti nedovoljno pripremljene na borbu protiv terorističke prijetnje, govori i još jedan detalj: prema informacijama novinske agencije Reuters, kompjutori atentatora su poslani u SAD kako bi američki FBI obradio informacije koje su pronađene u njima.