Njemački pasoš? Ne, hvala

„Njemačka je omiljena. Univerziteti su pretrpani kandidatima iz cijelog svijeta, njemačka radna mjesta su tražena, čak i turizam doživljava boom. Njemačka je, prema podacima OSCE-a, u međuvremenu najomiljenija useljenička zemlja nakon SAD-a. Predsjednik Joachim Gauck oduševljeno i s ponosom govori o „novom njemačkom Mi“, koje cijeli svijet pozdravlja. Njemačka je, kaže on, postala „mjesto za kojim se čezne“. Jedan drugi podatak ublažava euforiju o navodnoj atraktivnosti: Naime broj onih koji dobijaju državljanstvo je godinama loš i čak znatno ispod nivoa EU. Promjena u tom smislu nije na vidiku. Od 1000 stranaca, koji žive u Njemačkoj, samo 14 se godišnje odluči za njemačko državljanstvo, što čini oskudnih 1,4 posto. U brojnim njemačkim saveznim državama, čak i u Baden-Wuerttembergu, gdje su na vlasti Zeleni i SPD i gdje je formirano vlastito Ministarstvo integracije, su apsolutni brojevi o primanju u njemačko državljanstvo čak sniženi. Nasuprot tome u Mađarskoj se u međuvremenu skoro svaki deseti odlučuje za državljanstvo te zemlje, u Poljskoj taj procenat iznosi više od šest posto, u Švedskoj, Malti ili Portugalu više od pet posto. Čini se da je Njemačka u modi, ali biti Nijemac nije. Pri tome bi skoro četvrtina od 7,6 miliona stranaca mogla podnijeti zahtjev za izdavanjem njemačkog pasoša, procjenjuje povjerenik njemačke vlade za integraciju, Aydan Oezoguz. Jer oni ispunjavaju kriterije: žive u Njemačkoj najmanje osam godina, imaju neograničeno pravo boravka, ne žive od socijalne pomoći, nisu kažnjavani i poznaju dovoljno njemački jezik. Ipak samo rijetki imaju volje promijeniti državljanstvo. Prošle godine je taj broj iznosio samo 112.353 osobe, što je u odnosu na 2012. godine više za pet osoba – pet osoba, ne procenata! „To ne smije tako ostati“, kaže Oezguz“ piše Die Welt.

Bolje integrirani

Die Welt se pita zašto je Njemačkoj uopće tako teško dobiti nove državljane. „Da li je razlog zaista samo to da Njemačka ne dozvoljava svima dvojno državljanstvo, kako se žale neki kritičari? Teško. Institut za socijalna istraživanja iz Heidelberga Sinus je istraživao migrantski milje i došao do zaključka da čak dvije trećine stranaca ne bi uzele njemačko državljanstvo čak i uz mogućnost dvojnog državljanstva. To širi zabrinutost među političarima. Jer migranti, koji imaju njemačko državljanstvo, važe za bolje integrirane“, piše Die Welt.

Njemačko oružje u Iraku?

Štampa komentira i prijedlog šefa stranke Ljevice u Njemačkoj, Gregora Gysija, da se Kurdima u Iraku isporuči oružje.

Sueddeutsche Zeitung o tome piše: „Gysi, pravnik, kao obrazloženje navodi jednu vrstu odbrambenog slučaja, po principu po kojem je u Njemačkoj dozvoljen angažman Bundeswehra. „Džihadisti Islamske države (IS) vode rat na koji se mora uzvrtatiti“, smatra Gysi. Prije svega on na ovaj način dijeli filozofiju intervencionizma koju je on primjerice u slučaju Kosova odbacio: Ponekad se mora uraditi nešto loše, kako bi se spriječilo nešto još lošije. Njegovi kritičari iz vlastite stranke sada brane principe ljevice. Oni žele pomoći izbjeglicama, ali ipak odbijaju isporuku oružja i napade koje provode SAD. No samo sa princpima džihadisti neće biti zaustavljeni“, smatra Sueddeutsche Zeitung.

„Da političari poput Sigmara Gabriela, Ursule von der Leyen, Frank-Waltera Steinmeiera i čak i Gregor Gysi o ulozi i obavezama Njemačke žele promisliti na novi način s obzirom na krvoproliće nije samo ispravno, već je vrijedno svih počasti. Treba sačekati ko će im prvi opet prilijepiti apsurdnu etiketu da su zagovornici rata“, piše Badische Neuesten Nachrichten.

Suedwest presse je pak kritičan: „Njemačko oružje za trupe u Iraku? Ne, i pored svih dvoumljenja s obzirom na patnje, koje pogađaju one koji su pobjegli od boraca Islamske države.“