Neizvjesna budućnost autoindustrije u postfosilnom svijetu

Kod liferanta auto industrije Vicenman u Remhingenu, blizu Karlsruea, staro i novo su jedno pored drugog: savremena proizvodnja auto-dijelova u laboratorijskim uslovima, ali i glasno škripanje i šištanje u proizvodnji komponenti izduvnih gasova.

Ta firma srednje veličine iz sjevernog Švarcvalda navikla je na promjene. Osnovana 1854. za proizvodnju nakita, prešla je 1885. na metalna crijeva za tuširanje. Nakon toga, 1990-ih godina uslijedila je proizvodnja komponenti motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Decenijama je kompanija dobro živjela od industrije fosilnih automobila. Menadžment se 2015. odlučio za sveobuhvatnu transformaciju – mnogo ranije od mnogih drugih u industriji.

„Veliki proces transformacije"

„Naša kompanija je usred velikog procesa transformacije", kaže generalni direktor Filip Pašen. „Rano smo shvatili da tehnologija motora s unutrašnjim sagorijevanjem nema budućnost. Naši proizvodi moraju da nađu mjesto u novim primijenama. Na primjer, u električnim vozilima ili u ekonomiji vodonika", kaže Pašen.

Cilj je „postojati u postfosilnom svijetu". Međutim, transformacija ne znači samo proizvodnju drugih dijelova. Mora se promovisati i digitalizacija u kompaniji, a i zaposleni moraju da se prilagođavaju.

Vodeća njemačka industrija u opasnosti

„Automobilska industrija je vodeća njemačka industrija", kaže Ina Šefer s Tehnološkog instituta u Karlsrueu, kopredsjedavajuća ekspertske grupe za transformaciju automobilske industrije koju je pokrenulo Ministarstvo ekonomije. „Automobilska industrija je važna za Njemačku, jer mnogo radnih mjesta ima kod malih i srednjih dobavljača", kaže naučnica.

Radi se o radnim mjestima koja mogu da nestanu ako kompanija ne bude išla u korak sa vremenom. „To što smo zakasnili u smislu transformacije vidim kao realnu opasnost", kaže Šefer. To je u vezi s činjenicom da je Njemačka bila pionir u tehnologiji motora s unutrašnjim sagorijevanjem.

„Poslovi sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem posljednjih godina su išli veoma, veoma dobro. A kada tako dobro ide, onda, naravno, firme ne trpe nikakav spoljni pritisak da se transformišu."

Tesla ispred Folksvagena

Međutim, od 2016. proizvodnja automobila u Njemačkoj rapidno opada: sa 5,75 miliona proizvedenih automobila, na 3,4 miliona. Jedan od razloga za to bila je pandemija korone.

Kada je u pitanju elektromobilnost, Nijemcima čak prijeti opasnost da potpuno zaostanu. Jer, 2022. je najprodavaniji električni automobil u zemlji bio – Tesla Model I. Folksvagenov ID.4 tek je na četvrtom mjestu.

Šefer navodi i druge probleme: „Posebno kada pogledamo oblast softvera i infotejmenta, vidimo da mnogi veliki njemački proizvođači vozila sklapaju poslove s velikim američkim IT-kompanijama zato što nemaju softversku kompetenciju u određenim oblastima."

Zajedno kroz promjene

Kompanije iz automobilske industrije u Baden-Virtembergu udružile su snage kako bi zajedno oblikovale promjene. Bernhard Kolmel sa Univerziteta Forchajm podržava projekat kao stručnjak za digitalnu transformaciju. „Industrija dobavljača je dominantan sektor u regionu. Više od deset odsto svih radnih mjesta direktno je vezano za automobile", podsjeća Kelmel.

U Mreži transformacije „Sjeverni Švarcvald" cilj je da se pomogne kompanijama da „dizajniraju vizije budućnosti, stvore strategije i zatim, u sljedećem koraku, iniciraju buduće projekte".

Vicenman u Remhingenu već je krenuo tim putem i zadovoljan je zbog podrške te mreže: „Možemo mnogo da naučimo jedni od drugih", kaže generalni direktor Pašen, „ili da ohrabrimo jedni druge kako bismo izdržali ovu veliku promjenu".

td/dr (ard)

 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu