Lov na utajivače poreza u Grčkoj

Srdačniji doček nije mogao biti. Riječima 'gospodine ministre, dragi moj prijatelju Norberte', grčki zamjenik ministra finansija Trifon Aleksijadis pozdravio je sredinom protekle sedmice ministra finansija Sjeverne Rajne Vestfalije, Norberta Valtera-Borjansa (Walter-Borjans). A tzv. 'smaltalk' sa premijerom Aleksisom Ciprasom skoro da je prenošen uživo u udarnim terminima.

Gost iz Njemačke i njegov atinski kolega potpisali pismo namjere, kojim se obavezuju na zajedničku borbu protiv utajivača poreza u Grčkoj. Sada bi oko 50 poreskih inspektora trebalo da ode u Sjevernu Rajnu Vestfaliju na stručno usavršavanje, kako bi potom mogli uslijediti dalji koraci. Domaćin Aleksijadis, novi stručnjak i šef sindikata zaposlenih u poreskoj upravi, bio je jako zahvalan njemačkom gostu.

Natjerati utajivače da plaćaju porez

Valter-Borjans kao i ministar finansija Njemačke Volfgang Šojble (Wolfgang Schaeuble) su još prije nekoliko godina ponudili njemačku pomoć u reformi finansijskih službi u Grčkoj, ali za to tada nije bilo sluha. Ljevičarski premijer Aleksis Cipras je na sva zvona govorio kako se sprema boriti protiv korupcije i utajivača poreza. On je obećao i da će se odatle slivati sredstva u budžet kojima će finansirati svoj socijalni program. Utajivači poreza "neće moći mirno da spavaju", obećao je Cipras u subotu.

Da li su ovo novi tonovi iz Atine? Ekonomista Kostas Skuras u to nije potpuno ubijeđen. "Ne slušamo prvi put o obuci grčkih poreznika. Još devedestih je tadašnji socijalistički ministar, Papadopulos, potpisao odgovarajući dogovor sa Sjedinjenim Državama koji nikada nije sproveden", kaže Skuras u razgovoru za DW.

S druge strane su javna primanja 2015. premašila očekivanja. To bi mogao da bude znak da se vlada ozbiljno zauzela za to. No, Skuras upozorava da preveliki nameti takođe nisu dobri. "Samo u 2015. uvedeno je devet direktnih ili indirektnih novih vrsta oporezivanja, a to je bio razlog zašto su povećani prihodi. No, to visoko oporezivanje bi na duže staze moglo da ima kontra efekat."

Znak odlučnosti

Zamjenik ministra pravde, Dimitris Papangelopulos ne sumnja da Atina ima političku volju da se obračuna sa utajivačima poreza. On je upozorio u subotu da je valda u "ratu" protiv njih i da će u tom ratu upotrijebiti sva raspoloživa oružja. A u ta oružja spadaju i CD-ovi iz bankovnog raja - Švajcarske. Tako su finansijske službe iz Sjeverne Rajne Vestfalije atinskom Ministarstvu finansija u novembru 2015. predale CD sa imenima grčkih vlasnika računa u švajcarskim bankama, što je u toj zemlji bilo poznato kao 'Borjansova lista'. Pozivajuće se na te podatke Državno tužilaštvo Grčke istraživalo je poslovanje atinskog biroa velike UBS banke. "Imena i adrese, molim!" - bio je naslov u ljevičarskom listu "Novine urednika". No, imena nisu poznata ni do danas. Postoje glasine da se radi o "poznatoj glumici", koja u Švajcarskim bankama ima milion i po evra, ili pak sveštenik koji ima oko 400.000... U drugoj sedmici januara finansijske službe su poslale opomenu na adrese prvih 20 pogođenih.

Ciprasova vlada obećava hitnu provjeru tzv. "Lagard liste". A tu je riječ o oko 2.000 Grka koji su vlasnici računa u švajcarskim bankama, koje je 2010. tadašnja francuska minsitarka finansija, a današnja šefica MMF-a, Kristin Lagard (Christine Lagarde) predala svom grčkom kolegi Jorgosu Papakonstantinouu. To su podaci koje je nekadašnji zaposleni u HSBC, Herve Falciani ukrao i ponduio Francuskoj da ih otkupi.

Nakon provjere CD-ova sa poreskim pdoacima, Atina bi mogla da za kratko vrijeme inkasira oko dvije milijarde evra od poreza i globi, javljaju grčki mediji. Ekonomski stručnjak Skuras je skeptičan. "Ozbiljan odnos prema CD-ovima s poreskim podacima bi zahtijevao rad u tišini i bez velike pompe, kako bi vlasti mogle da pronađu poreske dužnike bez da pobude preveliku pažnju. Ali, sa ovoliko napisa u novinama sumnjam da je sve to na neki način politički instrumentalizovano", kaže analitičar iz Atine.

Spor oko ukradenih poreskih podataka.

Analiza CD-ova s poreskim pdacima je za Grčku jedna potpuno nova situacija. I nije ni čudo što se pravnici i dalje žestoko spore oko toga da li se ti podaci smiju koristiti kao dokazni materijal. Slična pravila su bila upotrijebljena u decembru tokom prvih krivičnih procesa zbog utaje poreza. Grčka Advokatska komora to smatra protivustavnim. Reakcija je stigla i iz redova Udruiženja državnih tužilaca. Iz protesta zbog ovakvih pravila, pet od devet članova nedavno je podnijelo ostavku. Zamjenik ministra pravde Papngelopulos je reagovao ljutito.

Grigoris Kalfelis, profesor prava na Univerzitetu u Solunu, poziva na diferenciran pristup. On smatra da bi moglo biti pogrešno to što su ta pravila stupila na snagu neposredno pred obajvljebivanje prvih inforamcija o navodnim utajivačima poreza. A tu bi se mogao proširiti utisak kako se izvršna vlast miješa u zakonodavnu. Pri tom se ne može shvatiti to da je u privrednim deliktima dozvoljeno korišćenje nezakonitih sredstava, dok ta ista sredstva ne smiju biti upotrijebljena kada se radi o krivičnim djelima ubistva. Ipak: "pravila su u stvari i pravno i ustavnopravno nedvojbena", kaže ovaj pravni ekspert za DW. "Zakonodavac odmjerava različita pravna sredstva i odlučuje za ono koje mu izgleda najbolje. Iz mog ugla tu se nema šta prigovoriti."