Posljednja šansa za BiH i novi visoki predstavnik?

U međunarodnoj zajednici sve je više onih koji smatraju da je vrijeme za treću fazu OHR-a i robusniji mandat visokog predstavnika. To uključuje ponovnu primjenu Bonskih ovlasti ali i novu osobu na funkciji visokog predstavnika. A to bi, kako se čuje iz dobro obaviještenih krugova, mogao biti poslanik CSU-a Christian Schmidt. Ovaj njemački političar, kojeg je kancelarka Merkel zadužila da se brine o migrantskoj krizi u BiH, o tome ćuti.

O novom visokom predstavniku posljednjih dana raspravljaju i bh. mediji, nakon tvrdnji koje je u javnost plasirao novinar Avdo Avdić da Njemačka u saradnji sa Moskvom nastoji smijeniti „Bidenovoj administraciji bliskog Inzka".

Sam Valentin Inzko je za austrijski Standard potvrdio da Njemačka ima interes da imenuje svog čovjeka na funkciju visokog predstavnika, ali da su još neka pitanja otvorena. „Već nekoliko godina Rusija je odbijala da prihvati odluke Vijeća za implementaciju mira (PIC). S obzirom da se Moskva zalaže za ukidanje OHR-a, do sada niko nije mogao ni pomisliti da bi Rusija mogla pristati na novog čovjeka na čelu OHR-a", objavio je austrijski Standard.

-pročitajte i ovo: Standard i FAZ o Inzku i narodima koji znaju šta je suživot

List piše i da bosanski mediji špekuliraju o tome da postoji deal između Rusije i Njemačke oko novog visokog predstavnika, ali dodaje i da za to ne postoje dokazi. Navodi se i da Inzko ukazuje da bi, neovisno od pitanja novog visokog predstavnika, „bilo neophodno promijeniti politički kurs međunarodne zajednice" u BiH. „Jer i pored toga što su nacionalisti spriječili svaki progres u zemlji, uključujući i reforme, i bez obzira što je pravna država u velikoj i opasnoj mjeri podređena interesima velikih partija, nije bilo posebnog angažmana u BiH. Inzko je niz puta bio ostavljen na cjedilu, iako su ekstremni nacionalisti prelazili crvenu liniju. Samo su SAD pod predsjednikom Obamom Dodiku podigle sankcije”, piše Standard .

Austrijski list dodaje i da je Christian Schmidt, koji bi u proljeće mogao postati novi visoki predstavnik u BiH, blizak konzervativnoj HDZ u Hrvatskoj i da je prije godinu dana od hrvatskog premiera Plenkovića dobio orden Ante Starčevića.

„I dok Plenković nije nacionalista već umjereno orjentisani evropski konzervativac, sestrinska HDZ u susjednoj Bosni i Hercegovini je radikalno-nacionalistička. Njen šef Dragan Čović ne samo što je saveznik Milorada Dodika, već ga podržava upravo Rusija”, pojašnjava Standard i nastavlja: „Kada je ruski ministar Lavrov nedavno posjetio BiH, susreo se samo sa Čovićem i Dodikom. Dodik je jedan od članova Predsjedništva BiH. Druga dva ,Džaferović i Komšić, odbila su da se susretnu sa Lavrovim jer on podržava radikalne nacionaliste a time i njihove političke ciljeve. Dodik želi otcjepljenje RS od BiH, a Čović treći entitet po tzv. etničko-vjerskim kriterijima. To bi značilo kraj BiH i predstavljalo kršenje svih međunarodnih dogovora”, piše Standard.

- pročitajte i ovo: TAZ: "Nećemo odustati od toga da od BiH napravimo normalnu državu“

Brisel, Njemačka i SAD žele se odvažiti na novi početak

Istom temom, naime novim visokim predsavnikom u BiH, bavi se i njemačka dnevna novina Die Tageszeitung (TAZ). „Ono što sada očito treba biti provedeno, visoki predstavnik Valentin Inzko vidi kao posljednju šansu za Bosnu”, konstatuje njemački list. „Sa 25. godišnjicom Daytonskog sporazuma, odlučiocima u glavnim gradovima moćnih država svijeta postalo je jasno da se BiH ne može reformirati iznutra. Sada se Brisel, Njemačka i SAD žele odvažiti na novi početak. Poslanik CSU-a Christian Schmidt bi kao novi visoki predstavnik trebao označiti taj novi početak. On bi trebao biti u mogućnosti da ponovo koristi Bonske ovlasti na koje visoki predstavnik ima pravo i udara vladajuće nacionalističke kleptokratije i kleptokrate po prstima. Novi visoki predstavnik bi trebao dobiti robustan mandat”, piše TAZ.

- pročitajte i ovo: Skinuta ploča s Karadžićevim imenom: "Čvrsta ruka" rješenje za BiH?

"Iako je bilo znakova nade na posljednjim lokalnim izborima u BiH, kada je opozicija ostvarila značajne pobjede u svim većim gradovima, to ipak nije dovoljno za velike promjene iznutra. Bosanske reformske snage žele iz temelja promijeniti pravni sistem i odnos snaga, žele zaustaviti veličanje ratnih zločinaca i spriječiti desetine hiljada mladih i obučenih ljudi da emigriraju. Christian Schmidt mora izaći u susret svim tim zahtjevima ako zaista želi nešto promijeniti”,  kaže se u komentaru objavljenom u listu Tageszeitung iz Berlina.

"Još uvijek postoje sumnje. Još ništa nije sigurno. Rusi u Vijeću sigurnosti UN-a još nisu odobrili izbor Inzkovog nasljednika. Prije sedam dana ministar vanjskih poslova Lavrov smirivao je srpske i hrvatske nacionaliste s tim u u vezi. Oni se nadaju se da će Rusija osujetiti strategiju osovine Berlin-Brisel-Washington. Ali, ako je Angeli Merkel uspjelo da diplomatskim putem uveže i Ruse, postavlja se pitanje koja je cijena za to plaćena. Federalizacija zemlje, koju je pokrenuo Wolfgang Ischinger (na etničkoj osnovi?), opet bi umnogome  koristila nacionalistima”, zaključuje Erich Rathfelder u komentaru za Tageszeitung (TAZ) iz Berlina.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Priredila: Jasmina Rose