„Nova normalnost“

Vladimir Putin je najavio da će povećati broj interkontinentalnih raketa sa atomskim bojevim glavama. Moskva kao opravdanje navodi namjeru Sjedinjenih Američkih Država da će stacionirati teško naoružanje i tehniku u istočnoevropskim članicama Sjevernoatlantskog pakta. Naravno, Moskva bez problema previđa da se povećanje odbrambene sposobnosti na istočnim granicama NATO mora vidjeti u kontekstu agresivne ruske politike u Ukrajini.

Zapad i Rusija se – ponovo – nalaze u bezbjednosnoj dilemi. Obje strane su nepovjerljive jedna prema drugoj i povećavaju svoje vojne kapacitete. Obje strane se osjećaju ugrožene i investiraju u naoružavanje. Rezultat je klasična trka u naoružanju.

Putinu je potrebna konfrontacija

Takav razvoj događaja ne dolazi iznebuha. Naročito Nijemci bi trebalo da shvate da je nova, konfrontativna retorika Moskve „nova normalnost“. Mnogi griješe kada posmatraju konflikt u Ukrajini kao uzrok pogoršavanja odnosa između Rusije i Zapada. Sukob u Ukrajini je posljedica i izraz dubinskih promjena u Rusiji. Početak trećeg Putinovog predsjedničkog mandata 2011/12 bio je propraćen žestokim protestima tankog, urbanog, srednjeg sloja širom zemlje. Na krizu legitimiteta Kremlj je odgovorio jačim zaokretom ka rusko-nacionalističkim i pravoslavnim vrijednostima. Antizapadna retorika, koja je tokom konflikta u Ukrajini poprimila zastrašujuće patološke crte, pomogla je Putinu da svoju popularnost koja je 2012. snažno opala, podigne do neslućenih 80 procenata, üto je postotak podrške koju sada ima od građana.

Uz to dolazi i fokusiranje na poseban, sopstveni politički put. Razvijena je i nova ekonomska strategija u vremenima globalne finansijske krize i cijena energenata koje su u padu. Kremlj se mnogo prije krize u Ukrajini odlučio za raskidanje partnerstva u modernizaciji zemlje, koje mu je ponudio Zapad. Umjesto toga, Kremlj od 2011/12 godine insistira na reindustrijalizaciji ruske privrede po sovjetskom principu. Naučno-istraživački instituti vojno-industrijskog kompleksa daju impulse za obnovu privredi, prije svega njenom proizvodnom dijelu.

Još februara 2012, kao premijer i kandidat za predsjednika, Putin je do 2022. najavio ogromne investicije u rusku industriju naoružanja u visini od 23 triliona rubalja, kao i deset novih pukova nuklearnih raketa tipa „Topol-M“ i „Jars“. Sada je Putin sve to samo ponovio i promjenom teza, zamjenjujući uzrok i posljedicu, tu najavu postavio u kontekst planova Sjevernoatlantskog pakta u istočnoj Evropi.

Gorka istina glasi: konfrontacija Rusije i Zapada nije izazvana sukobom u Ukrajini ili čak ponašanjem Zapada u vezi sa tim, već je rezultat političkog kursa ruskog predsjednika Putina koji već godinama vodi u hladni rat. Iako Zapad to ne želi da prihvati – to je „nova normalnost“.