Novo nametanje, nove podjele ili kompromis

„Preuzeo sam ovu funkciju kako bih postigao najbolje za ovu zemlju i prosperitetnu budućnost njenih građana", poručio je novi visoki predstavnik, Kristijan Šmit u svom zvaničnom obraćanju građanima BiH. Šmit je tako mandat od Valentina Incka nakon 12 godina. Poručio je da dolazi kao prijatelj otvorenog srca, te da će upotrijebiti svu svoju snagu, veze i iskustvo, kako bi BiH imala dobru budućnost.

BiH se gotovo 30 godina nako rata, i dalje nalazi u situaciji klasičnog međunarodnog tutorstva, bez mogućnosti bilo kakve reakcije. Takvo stanje prouzrokovala je najveća kriza od Dejtona, za koju će pola zemlje reći da ju je prouzrokovala ista ta međunarodna zajednica, nametanjem izmjena Krivičnog zakona BiH. Drugi, da je to civilizacijski iskorak. U svakom slučaju, za novog visokog predstavnika, dileme nema kada je riječ o potezu OHR-a od prije nekoliko dana.

Loš start

„Hvala vam što ste iskoristili svoju odgovornost, pa i prošle sedmice odlukom koju ste donijeli. Zaista poštujem sve što ste u tih 12 godina uradili za međunarodnu zajednicu, ali prije svega, za građane BiH", rekao je Kristijan Šmit, prilikom primopredaje dužnosti od Valentina Incka, koji je u prethodnih 12 godina bio etiketiran da je „prespavao mandat".

Njemački diplomata, danas prvi put dolazi u Predsjedništvo BiH. Član Predsjedništva iz Republike Srpske Milorad Dodik, već ranije je najavio da neće prisustvovati susretu sa Šmitom u Sarajevu jer ga institucije RS, ne smatraju legitimnim.

„Šta je alternativa, da vas slušamo. Da dođete neimenovani, da nam ovdje namećete zakone. Eto nećemo da vas prihvatimo, niste prihvaćeni, niste dobrodošli i nećemo razgovarati sa vama", rekao je Dodik, podsjećajući na odluke Narodne skupštine, kojima se odbacuju nametnute odredbe Krivičnog zakona BiH.

Šmit bi, tokom razgovora sa Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem, trebalo da razgovara o trenutnoj situaciji u zemlji i upravo toj blokadi institucija. Dan ranije, na prijemu povodom Šmitovog preuzimanja dužnosti, nije se pojavio niko od političkih predstavnika iz RS.

„Pretoplo"

„Ovo je lijepo mjesto i lijepa država. Malo pretoplo u političkom smislu ali uradićemo sve da u ovoj zemlji imamo najbolju klimu u Evropi", poručio je Šmit na prijemu.

A moglo bi postati još toplije, ukoliko se ubrzo ne pronađe neki kompromis, bez obzira da li se radi o kompromisu između visokog predstavnika i domaćih političara ili kompromisu unutar domaćih političkih snaga, poručuju analitičari. Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Enver Kazaz kaže da nametanje neće proći, da će izazvati još veću krizu, ukoliko se bude nastavilo sa takvom praksom.

„RS, odnosno njeno vođstvo ima institucionalne instrumente da se suprostavi bilo kakvoj nametnutoj odluci visokog predstavnika. Baš kao što to imaju Bošnjaci i Hrvati u Domu naroda. Šmit bi morao da traga, zajedno sa domaćim političarima, za kompromisom koji vozi BiH naprijed a nikako za nametanjem vlastite volje BiH", ističe Kazaz, strahujući da bi u suprotnom moglo doći do većih problema.

Sukob ili kultura mira

„Taj način rada, to nametanje, može izazvati samo nove sukobe i dalje podjele. Kompromis može izavati kulturu mira, prijeko potrebnu BiH", kaže Kazaz, upozoravajući da je ovo najveća politička kriza od Dejtona.

Na današnjem sastanku će se saznati da li su zakoni koje je usvojila Narodna skupština RS uopšte u fokusu OHR-a, u smislu razmatranja njihovog poništavanja ili je možda kompromis u razgovoru u vezi sa nametnutim izmjenama Krivičnog zakona BiH. Kada je riječ o prvom slučaju, sve bi se moglo završiti u redovnoj proceduri, s obzirom da zakoni moraju proći potvrđivanje u Vijeću naroda, gdje će biti uložen veto, odnosno povreda vitalnog nacionalnog interesa. Međutim, čak i ako se to desi, izvjesno je da će se blokada institucija nastaviti, do postizanja nekog kompromisa. 

„Očekujemo da će sve ovo potrajati s obzirom na procedure koje zakoni iz Narodne skupštine treba da prođu. To podrazumijeva Vijeće naroda, Zajedničku komisiju, pa Ustavni sud RS, koji će vjerovatno pustiti zakon. Tako da ćemo poništavanje zakona tražiti kroz apelaciju na Ustavnom sudu BiH”, kaže Mihnet Okić, potpredsjednik Vijeća naroda.

Sastanak sa Vučićem

Prvi sastanak Šmit će održati sa krnjim Predsjedništvom BiH a kako će se dalje ovo pitanje razvijati, zavisiće i od sutrašnjeg sastanka predstavnika vlasti RS sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem.

On je nakon nametanja odredbi Krivičnog zakona BiH, koje se odnose na zabranu negiranja genocida, poručio samo da Srbija ne može da ostavi RS „bez ekonomske i svake druge podrške", ali o eventualnim političkim potezima, nije govorio.

„Srbija želi mir i zato ćemo izaći s konkretnim prijedlozima kako da sa Bošnjacima vodimo dijalog jer moramo da pokušamo da izgradimo bratske odnose u budućnosti", rekao je tada Vučić, najavljujući sastanak, uz komentar da nametanje odluka spolja, nikada nije moglo donijeti dobre rezultate.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu