Očekivani rezultati općih izbora u BiH

Na općim izborima u BiH ukupno je glasalo 54,14 posto građana sa pravom glasa. Na entitetskom nivou, u Federaciji BiH glasalo je 52,73 posto, a u Republici Srpskoj (RS) 56,94 posto građana. Obrađeno je 76,52 posto biračkih mjesta i, prema tvrdnjama zvaničnika Centralne izborne komisije (CIK) BiH, može doći do promjena, posebno kada je u pitanju izbor srpskog, ali i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović dobio je najviše glasova za bošnjačkog člana predsjedništva BiH, 194.455. Slijede lider Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH Fahrudin Radončić sa 156.469 glasova i Emir Suljagić ispred Demokratske fronte (DF) sa 88.507 glasova.

Kada je u pitanju srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ima 154.656 glasova, a lider Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić 153.446 glasova, saopćeno je u CIK-u.

Prema podacima CIK-a, na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović sa 88.994 glasa vodi ispred lidera HDZ-a 1990 Martina Raguža koji je dobio 67.948 glasova.

CIK još nije saopćio preliminarne rezultate izbora za predsjednika i potpredsjednike RS-a, a stranačke informacije su oprečne. Srpska demokratska stranka (SDS) je saopćila da, prema trenutnim informacijama, njihov kandidat za predsjednika RS-a Ognjen Tadić vodi u odnosu na Milorada Dodika, kandidata SNSD-a. U SNSD-u, međutim, tvrde da Dodik za sada ima 12.000 glasova više od Tadića.

Prve reakcije

Lider SDA Bakir Izetbegović već je objavio izbornu pobjedu, dok je njegov glavni protukandidat za člana državnog Predsjedništva predsjednik SBB-a BiH Fahrudin Radončić kazao da je u poređenju sa izborima 2010. godine SBB ostvarila veći uspjeh.

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Zlatko Lagumdžija čestitao je izbornu pobjedu SDA uz konstataciju da je SDP, na osnovu izbornih rezultata „otišao u opoziciju“. Kandidat ove stranke za člana Predsjedništva BiH Bakir Hadžiomerović sa osvojenih 58.955 glasova, nije ušao u državno Predsjedništvo.

Izbornu pobjedu proglasio je i lider HDZ-a BiH Dragan Čović, iako je njegov glavni protukandidat predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž kazao kako će, kada se prebroje svi glasovi, biti jasno da će on postati novi član Predsjedništva BiH.

Kandidat Saveza za promjene za člana Predsjedništva BiH iz RS-a, lider PDP-a Mladen Ivanić, rekao je da je optimist i da vjeruje u pobjedu, ali da će do samog kraja biti „vrlo tijesno“. On je, predstavljajući podatke Saveza za promjene, naveo da je dobio 243.947 glasova, dok je kandidatkinja SNSD-a Željka Cvijanović osvojila 240.960 glasova. Međutim, potpredsjednik SNSD-a Nikola Špirić tvrdi da SNSD „sa sigurnošću može najaviti pobjedu Željke Cvijanović“.

Izbornim rezultatima zadovoljni su i u DF-u. Kandidat ove stranke za člana Predsjedništva BiH Emir Suljagić izjavio je da, kada je riječ o Federaciji BiH, DF ima najviše glasova za Parlament BiH što je „historijski uspjeh“ ove stranke. Dodao je da će DF biti „prva ili druga“ stranka u Federaciji BiH.

Stranka za BiH, prema riječima njenog lidera Amera Jerlagića, „ostaje parlamentarna stranka“. Predsjednik Naše stranke Dennis Gratz kaže da je ova stranka ostvarila najbolji rezultat od njenog osnivanja. „I Koalicija Zajedno za promjene može biti zadovoljna preliminarnim rezultatima“, rekao je lider članice koalicije, Socijaldemokratske unije (SDU) BiH, Nermin Pećanac.

Mobilni timovi Koalicije „Pod lupom“, nevladine organizacije koja je pratila tok glasanja u BiH, ustanovili su da je bilo izvjesnih nepravilnosti tokom glasanja na pojedinim biračkim mjestima, ali je „generalna ocjena da je proces glasanja prošao dobro“. Međunarodni posmatrači još nisu ocijenili tok glasanja.

Nove snage i ideje

Politički analitičar Ibrahim Prohić kaže da su rezultati izbora očekivani, posebno kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH. „Ono što je očekivano i što se moglo pretpostaviti je da će SDP BiH biti najveći gubitnik ovih izbora zato što u proteklom mandatu nije ostvario obećanja iz 2010. godine. Gubitnik bi mogao biti i SNSD Milorada Dodika. Ono što budi nadu je pojava nekih novih političkih ideja i snaga. Kada govorim o novim idejama, u prvom planu imam Martina Raguža i njegov HDZ 1990 koji pokušava napraviti neku vrstu ideološke kohabitacije između etničkog i građanskog principa, što je za BiH u ovom trenutku pravo rješenje“, ističe Prohić.

Prohić pominje i Našu stranku koja, kako tvrdi, neće imati posebni izborni legitimitet, ali „bitno doprinosi drugačijoj, pozitivnoj političkoj kulturi“. „Ta je stranka kampanju gradila na nuđenju rješenja, a ne bacanju blata na političke protivnike. Treći faktor je DF Željka Komšića od koje će umnogome zavisiti kakva će biti konstelacija političkih snaga u konstituiranju vlasti posebno u Federaciji BiH, ali i na nivou države. Možda najviše od DF-a zavisi hoće li politička situacija u BiH početi da se kultivira“, kaže Prohić za Deutsche Welle.

Na općim izborima u BiH 2014. godine građani su birali i predstavnike za Predstavnički dom Parlamenta BiH, Predstavnički dom parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu RS-a, kantonalne skupštine u Federaciji BiH te predsjednika i potpredsjednike RS-a.

Prve rezultate izbora za državne i entitetske parlamente, kantonalne skupštine i čelnike RS-a, kao i potpunije rezultate za članove Predsjedništva BiH CIK će, prema najavama, objaviti u ponedjeljak (13.10) oko 14 sati.