Obama i Merkel - zakašnjela ljubav

Nijemci su slavili kada je 2008. Obama izabran za predsjednika. No, Angela Merkel je još tokom njegove predizborne kampanje odbila da mu dopusti da 2008. održi govor ispred Brandenburške kapije. Tadašnji predsjednički kandidat američkih demokrata morao je da se zadovolji govorom kod "Stuba pobjede", gdje ga je ipak kao drugog Kenedija i kao spasitelja na kraju Bušove ere dočekalo oko 200.000 ljudi. Buš je ratom u Iraku unio razdor između Sjedinjenih Država i jednog dijela Evrope. Njemačka je tada, pod vođstvom kancelara iz redova SPD-a, Gerharda Šredera, bila striktno protiv rata. Merkel, koja je tada bila predvodnica opozicije, stavila se pak na Bušovu stranu.

Tokom njegove prve godine na mjestu američkog predsjednika 2009. Obama je, bez obzira što je dva puta boravio u Njemačkoj, u širokom luku zaobišao Berlin. To je ocijenjeno kao uvreda. I nakon toga nastavlja se hladan period između Merkel i Obame. Doduše to je imalo svoje političke razloge, prije svega njemački stav tokom glasanja u Ujedinjenim nacijama kada se odlučivalo o vojnoj intervenciji u Libiji 2011., u kojoj Njemačka nije željela da učestvuje

Ali, ne samo zbog toga. Ekspert iz Njemačkog društva za inostranu politiku, Jozef Braml kaže kako je o transatlantskim vezama pod Obaminom vladavinom sve već "prežvakano". "Pod njegovom vladavinom smo imali ogromne probleme, jer su ga njegovi unutrašnji problemi prisilili da teret prebaci na nas, kada je riječ o bezbjednosnoj i ekonomskoj politici, što se nama nikako nije dopalo."

Ipak bina za Obamu ispred Brandenburške kapije

Uprkos tome, ili pak upravo zbog toga, Obama je kancelarki iste te godine, 2011, dodijelio "Medalju slobode", što je najveća počast koju Amerikanci dodjeljuju jednom strancu. Da li je to bio gest pomirenja ili zahtjev da se preuzme više odgovornosti? Analitičari su tada komentarisali da je u pitanju i jedno i drugo.

Obama je 2013. ipak dobio binu  ispred Brandenburške kapije. On i Merkel su se tapšali po ramenima i demonstrirali jedinstvo. Ali, iritacije nisu prestale. Naprotiv. Uzele su maha prije svega kada je na svjetlo dana izašla afera u vezi sa prisluškivanjem američke tajne službe NSA. U oktobu te godine je takođe obznanjeno da je NSA prisluškivala čak i mobilni telefon kancelarke Merkel. Merkel je bila van sebe i izgovorila rečenicu, koja je jedna od njenih najpoznatijih: "Nema špijuniranja među prijateljima". No, izostale su veće političke konsekvence.

Što su duže bivali na vlasti, Merkel i Obama, to su se sve više zbližavali - lično i politički. Peter Bajer iz Merkelinog CDU, zadužen za transatlantska pitanja, je uvjeren da Obama kod Merkel cijeni prije svega njen 'pragmatizam, pouzdanost i profesionalizam' i dodaje: "Ona mu je bila potrebna." Jer, s obzirom na političku i ekonomsku težinu koju je Njemačka dostigla on nije mogao kancelarku da zaobiđe.

Obama "Trampov važan savjetnik"

Kada je Merkel, kratko nakon Samita G7, otvorila granice za izbjeglice, što mnogi Nijemci nisu dobro prihvatili, Obama ju je pohvalio na najbolji mogući način. Merkel je, kazao je tada Obama, "ubjedljivo na to podsjetila da ne smijemo okrenuti glavu od ljudi koji od nas očekuju pomoć". To je u svojoj predizbornoj kampanji iskoristio i Donald Tramp koji je rekao da je "Hilari Klinton američka Angela Merkel" i da Klintonova želi "budalasto" otvaranje granica, dakle da što je uradila Merkel, uradi i SAD. "Ona će otvoriti granice za stotine hiljada muslimana", izgovorio je tada Trump. Tako izbjeglička politika Angele Merkel polarizira kako na jednoj tako i na drugoj strani Atlantnika.

Sa izborom Trampa za predsjednika SAD, izgleda da će se politka saveznika te zemlje prema Njemačkoj promijeniti u protivnika, posebno kada se radi o slobodnoj trgovini, klimatskim promjenama, stavu prema ruskoj agresiji i odnosu prema sirijskim izbjeglicma.

No, Jozef Braml upozorava da se odnos dvije zemlje ne smije svesti na odnos dvije osobe. "To je medijski kliše: sad je Obama ponovo dobar a Tramp je loš. Sa klišeem i personalizovanjem se ne ide naprijed. I ja to smatram opasnim."

Obama uskoro odlazi sa mjesta predsjednika. Čemu onda ova posjeta? Tramp je, kazao je Obama kratko pred put, tokom svoje druge posjete Bijeloj kući kazao kako želi da održi strateški važne veze, takođe i unutar NATO saveza. Obama mu je savjetovao da pokuša da odoli "pritisku" izolacije.

Političar CDU, Peter Bajer pak smatra da je sastanak Merkel i Obame veoma važan. To je mnogo više od 'oproštajne turneje'. Obama, senzibiliziran za to kako je izbor Donalda Trampa, osjeća odgovornost da učini nešto za svoju zemlju i za partnere. Umjesto da se sada povuče, Obama će postati "važan Trampov savjetnik u prelaznoj fazi".