„Obama je uporan optimista“
17. novembar 2016List Badiše nojeste nahrihten piše: „Večera sa kancelarkom Angelom Merkel u tradicionalnom hotelu Adlon bila je prilika da se osvježe stara sjećanja. Kada je postao predsjednik, Obama je prvo otputovao na samit NATO u Baden-Baden i Kel. Ima simbolike u tome što je moćni političar iz Vašingtona pred kraj svog drugog mandata još jednom došao u Njemačku. Doduše, blizak odnos između Obame i njemačke kancelarke je morao da se razvija godinama. Ali, na kraju je sve rezultiralo odnosom na bazi povjerenja kome ni afere oko NSA i prisluškivanja nisu mogle da nanesu trajniju štetu".
Pred dolazak u Njemačku, Obama je u Atini održao govor o temeljima demokratije koji Tagesšpigel ovako komentariše: „On zvuči kao nepopravljiv optimista. Barak Obama naglašava vrijednosti demokratije kao da nije upravo Donald Tramp demokratski izabran za predsjednika. On ohrabruje Evropu kao da EU nije u raspadu. Obama nije samo nepopravljivi optimista – on je i uporan optimista. Od Grka, Nijemaca, Francuza, Italijana - zajedno sa njihovim susjedima – on traži da i dalje vjeruju u Evropu i zapadnu demokratiju. To je poruka koja ostaje: I sa Trampom – a prije svega poslije Trampa – SAD i Evropa će imati zajedničku budućnost."
Zidojče cajtung piše da „poslije pobjede Donalda Trampa političke analize zvuče kao da se nalazimo na sahrani jedne državne forme. Obama se tome u svom velikom oproštajnom govoru u Evropi u Atini suprotstavio sa empatijom. On je ponovo iskopao ponos, kojim je obasuo demokratiju. Održao je propovjed protiv plašljivosti Evropljana; traži od njih da sa svojom Evropom Evropske unije pišu dobru istoriju svijeta i mira – usprkos svih kriza. Obama nije poricao te krize, ali je s pravom upozorio da ne treba da dozvolimo da nas one zastraše i prožderu."
"Sa Obamom... dobro prošli"
Hanoverše algemajne cajtung je Obamino oproštajno putovanje iskoristio kao povod za rezime njegovog rada i primjetio: „Kada se osvrnemo na taj period, kristališe se saznanje da smo s njim dobro prošli. On je na svjetsku pozornicu stupio kao čovjek koji ozbiljno shvata partnerstvo, a 'zajedničko vođstvo' o kojem su njegovi prethodnici samo govorili, stvarno je praktikovao. Obama se oprostio od višedecenijske oholosti supersile."
Noje tag smatra da bi Obama „zapravo morao da vrati Nobelovu nagradu. I pored toga, kada bude ugasio svjetlo u Ovalnom uredu, iz njega će izaći kao neko ko je bio veliki predsjednik. Čovjek sa stavom, bez skandala i afera. Nedostajaće i njegov šarm, kojim je osvajao srca. Glavni zadatak političkog penzionera će biti da nagovori svoju suprugu Mišel da se za četiri godine kandiduje za predsjednicu i tako bude suparnica Donaldu Trampu."
Dnevnik Vestfalenpost tvrdi da je „Obama tako trajno promijenio sliku SAD kao svjetskog policajca, da su Njemačka i Evropa prinuđeni da preuzmu veću odgovornost. Nije bez ironije to što njegov nastup u Berlinu protekao u znaku velike nepoznanice, koju predstavlja njegov nasljednik Tramp. Obama, u kojeg smo nekada polagali velike nade, oprašta se kao dušebrižnik. Ne strahujte…"
Noje osnabriker cajtung ovako komentariše Obamin govor: „Zapravo je to nešto, što se samo po sebi podrazumijeva: u demokratijama u Evropi vlast dolazi od naroda. Zašto američki predsjednik Obama u svom oproštajnom govoru podsjeća na to? Zato što u Evropi stvari ne stoje najbolje. Nobelovac Obama je rekao pravu stvar. Vlade moraju da služe interesima građana a ne obrnuto. Birokratija EU kao da je zaboravila na te činjenice. Ali i Obama je i sam naškodio Evropskoj uniji. Nije učinio dovoljno da u Siriji bude mira, tako da se veliki broj izbjeglica zaputio ka najstarijem kontinentu. Obama je provocirao i Rusiju kao „regionalnu silu", a u sukobu u Ukrajini, njegova savjetnica za Evropu je iznijela tvrd stav: „Fuck the EU". Tako gledano, Obama ostavlja teško nasljeđe".