Obamino vrijeme neizbježno prolazi

Odlazeći predsjednik SAD Barak Obama potpisao je u četvrtak dekret o uvođenju novih sankcija Rusiji zbog miješanja u američke predsjedničke izbore i naložio protjerivanje 35 ruskih diplomata. Obama je u saopštenju naveo da "to ne znači i kraj uvođenju sankcija" i upozorio da će SAD preduzeti i druge mjere "kada procijene da je to neophodno", uključujući i operacije čiji detalji "neće biti saopšteni javnosti".

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužbe SAD je ocijenio kao neosnovane i predložio protjerivanje 35 američkih diplomata. Lavrov je poručio da Moskva neće ostaviti uvođenje novih sankcija bez odgovora.

Na kraju svog mandata, predsjednik Barak Obama – inače slab u spoljnoj politici – postaje oštar, piše list Di velt i podsjeća da je Obama prethodnih dana najprije izazavao bijes Izraela govorom u Savjetu bezbjednosti UN. "Sada je, piše Velt, zbog hakerskih napada, Rusiji uveo najoštrije sankcije zbog napada na demokratski izborni proces u SAD: "35 ruskih diplomata u roku od 72 sata mora zajedno sa svojim porodicama da napusti zemlju. Moskva je dužna i da zatvori dva diplomatska predstavništva, jedno u Njujorku, drugo u Merilendu, zbog sumnje da su korišteni za špijunske aktivnosti. Tri firme, koje su kako se sumnja pomagale u napadima na Demokratsku stranku, takođe su na listi, kao i dva hakera kriminalca, koji su od američkih kompanija opljačkali više miliona dolara”. List piše da je krađa podataka naročito pogodila Demokratsku stranku i šefa izbornog štaba Hilari Klinton. Džona Podestu, te da je objavljivanje podataka imalo za cilj, uplitanje u američki izborni proces, kako je ocijenio Obama.

Ugledni minhenski Zidojče cajtung opširnije piše o ruskim objektima u Njujorku i Merilendu: „Mitovi iz doba Hladnog rata i dalja fasciniraju Amerikance. Zato je u četvrtak fantaziju probudilo ne samo protjerivanje 35 ruskih diplomata, već i zatvaranje dva ruska objekta na američkom tlu. Zgrade u Merilendu i Njujorku korišćene su za „prikupljanje obavještajnih informacija", objasnila je Obamina savjetnica za bezbjednost Liza Monako.(…) Zgrada u Merilendu idilično smještena na poluostrvu, na ušću dviju rijeka u okean, na Guglovoj mapi je označena kao „odmaralište ruske ambasade". Od Vašingtona je udaljena na oko 90 minuta vožnje kolima. Teren je 1972. godine kupio Sovjetski Savez. SAD su, kako piše Vašington post, zauzvrat dobile dvije zgrade u Moskvi. Kompleks sa teniskim terenima, bungalovima i bazenom važio je za letnjikovac sovjetskih diplomata. (…) Glasine o špijunskim aktivnostima na dobro čuvanom terenu oduvijek su postojale."

Za objekat u Njujorku, Zidojče cajtung piše da je raskošna vila na Long Ajlandu (59 soba, 14 hektara zemlje) koju zvanično koriste ruske diplomate iz UN. Sovjetski savez ju je kupio još 1951. „Na koji način su ti objekti u novije vrijeme tačno bili korišćeni za aktivnosti tajne službe i kakve veze oni imaju sa hakerskim napadima, Obamina vlada nije objasnila. Odluka da se zabrani pristup luksuznim objektima mogla bi da ima simboličko značenje", piše minhenski list.

Na kraju svog mandata američki predsjednik Barak Obama preduzima veliku diplomatsku paljbu, stoji u komentaru Vestdojče algemajne cajtunga (WAZ): „Izbacivanje ruskih diplomata i jasne riječi ministra spoljnih poslova Kerija upućene Izraelu, djeluju kao izliv dugo nagomilavanog bijesa. Nije da su ti koraci bili nepotrebni: na uplitanje Moskve u američku izbornu kampanju, Vašington je morao da pronađe odgovor. Izraelska vlada je na bezobziran način nastavila izgradnju naselja. Odlučnost koju Obama sada pokazuje, poželjnija je bila mnogo ranije".

WAZ piše i da dobitnik Nobelove nagrade za mir iza sebe ostavlja spoljnopolitički lom: „U sirijskom građanskom ratu stvari diktiraju Rusija i Teheran, diktator Asad je stabilno na tronu. U Iraku su SAD degradirane na suvozača, za volanom sjedi Iran. NATO partner Turska sve se više udaljava od alijanse. Libija tone u haos, Jemen gladuje, teror bukti u svijetu. Kakve uspjehe ostavlja Obama – sporazum u nuklearnom oružju sa Iranom, obnavljanje diplomatskih odnosa sa Kubom, klimatski sporazum iz Pariza. Njegov nasljednik Tramp to želi da poništi ili preispita, šta god to značilo. Tramp doduše neće imati problem da se sporazmije sa autokratama, sa kojima je Obami teško padao dijalog. On voli snažne muškarce. Ali njegovo duboko nepovjerenje prema islamskom svijetu i njegova neotesanost još veća su prijetnja za globalne konfrontacije".

Stiče se utisak da Obama svojim akcionizmom želi da nadoknadi ono što je propustio proteklih godina, piše Vestfeliše nahrihten i nastavlja o Rusiji: "Najavljene kaznene mjere protiv Rusije pokazuju kako je dubok jaz između Vašingtona i Moskve. Obama i Putin nikada nisu uspjeli da uspostave vezu. Optužbe da je Kremlj sa hakerskim napadima na kompjutere američkih demokrata uticao na predsjedničke izbore, sada djeluju kao dodatna prepreka na tom putu. Čak ni sam Donald Tramp je neće lako ukloniti, jer je nepovjerenje republikanaca prema Putinu veliko. (...) Obama pokušava da vrati kazaljke. Ali njegovo vrijeme neizbježno prolazi. Sigurno je jedno: sa Trampom će doći do zaokreta, ali da li nabolje, ostaje pod znakom pitanja. Sumnje – i one velike – su dozvoljene."