Objavljeni hakovani podaci o stranim novinarima u Ukrajini

Ogorčeni, zaprepašteni i veoma šokirani. Ovim riječima se u najkraćem mogu opisati reakcije novinara na objavljivanje njihovih ličnih podataka. Pogođeni su oni „koji su obavljajući posao rizikovali svoj život kako bi u ukrajinskim i međunarodnim medijima objektivno izvješatavali o događajima u zauzetim područjima na istoku Ukrajine“, navodi se u saopštenju izdatom u Kijevu. Povod je hakovani spisak prije svega novinara koji su akreditovani u samoproglašenoj „Donjeckoj Narodnoj Republici“ na istoku Ukrajine koji je objavio ukrajinski internet portal "Mirotvorec".

Ruski i zapadni reporteri u istom loncu

Hakovani podaci sadrže više od 4.000 imena, telefonskih brojeva i E-mail adresa reportera, forografa, producenata ili prevodilaca. Na listi su saradnici, od CNN-a, New York Timesa, njemačkog magazina „Der Spiegel“ pa do regionalnih medija u Belgiji ili Kini. Portal "Mirotvorec" i na ruske novinare, koji su poznati po svojoj propagandi, jednako kao i na ukrajinske i zapadne reportere baca generalnu sumnju da su sarađivali sa „borcima terorističke organizacije“.

„Tako jedan masovan napad na privatnost nema nikakve veza sa vrijednostima EU“, kaže Frank Hofmann, šef dopisništva Deutsche Wellea u Kijevu čije se ime također nalazi na listi. „Mnoge elite u Kijevu ne razumiju da tako mogu izgubiti dobru volju Zapada prema Ukrajini“, kaže Hofmann.

Novinari, da cijela stvar bude još osjetljivija, uopšte nisu znali za objavljivanje liste. „Ne znamo kakve će posljedice imati objavljivanje spiska“, piše "Mirotvorec". Novinarska praksa ovom portalu je očito nepoznata. Reporteri zapadnih medija, kao što su britanski BBC, koji imaju rusko ime ili prezime, ovom portalu su se učinili „čudnim“. Inače, za medije u svijetu uopšte nije neobično ako angažuju novinare koji dolaze iz regiona.

"Reporteri bez granica": opasan postupak

Johann Bihr iz organizacije za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u Parizu „Reporteri bez granica“ ukazuje da su predstavnici medija, koji se nalaze na listi „samo radili svoj posao“. Akreditovanje u separatističkim područjima „niukom slučaju nije znak podrške“, izjavio je Bihr za DW. On smatra da objavljivanje „nije samo užasavajuće, nego je i opasno“. „Veoma je opasno ako se nekom predbacuje da je pomagač teroristima“, kaže Bihr. Posljedica toga bi mogla biti da sve manji broj novinara odlazi u područja pod kontrolom separatista i da svijet na taj način o njima čuje manje informacija.

Novinari u zajedničkom saopštenju navode da je objavljivanje podataka dovelo do toga da je nekim reporterima već prijećeno. Pozivi nekih ukrajinskih političara da se novinari sa liste označe kao „neprijatelji Ukrajine“, također su kritikovani. To je u suprotnosti sa ukrajinskim ustavom i zakonom o zaštiti ličnih podataka. Potpisnici saopštenja zahtjevaju krivično gonjenje odgovornih i hitno uklanjanje podataka sa interneta. Bihr iz organizacije „Reporteri bez granica“ također od ukrajinskih vlasti zahtjeva da „odmah poduzmu akciju protiv internet portala koji je objavio podatke“.

Beza podataka o separatistima za potrebe tajne službe

Portal „Mirotvorec“ se na internetu pojavio u decembru 2014. godine, skoro godinu dana nakon aneksije Krima i početka oružanih sukoba na istoku Ukrajine. U pozadini se krije ideja „separatističke baze podataka“ koja je pristupačna svima i koja bi trebala pomoći ukrajinskoj tajnoj službi i ministarstvu unutrašnjih poslova. Cilj je, kako se navodi na portalu, „razotkriti izdajnike, borce, dobrovoljce, teroriste i rusku vojsku“. To se uspjeva tako što se objavljuju privatni profili osoba sa fotografijom , imenom, datumom rođenja, adresom, brojem telefona i E-mail adresom.

Smatra se da je osnivač projekta Heorhij Tuka, poznatiji kao bivši pomagač ukrajinskoj armiji. Tuka je između jula 2015. i aprila 2016. godine bio guverner područja Lugansk, odnosno onih dijelova koji su pod kontrolom Kijeva.

Druga poznata osoba koja stoji iza „Mirotvoreca“ je Anton Herašenko. On je poslanik u parlamentu vladajuće stranke „Narodni fornt“ bivšeg premijera Jacenjuka i savjetnik ministra unutrašnjih poslova Arsena Avakova. Herašenko je objavljivanje spiska novinara reklamirao na svom profilu na Facebooku i pohvalio hakere.

Između kritike i razumijevanja

"Mirotvorec" je odavno sporan. Kritičari ovom internet portalu predbacuju da krši privatnost i indirektno poziva na linč. Portal je na primjer objavio lične podatke proruskog pisca Olesa Busina koji je u aprilu prošle godine ubijen ispred njegove kuće u Kijevu. Opunomoćenica za ljudska prava u ukrajinskom parlamentu, Valerija Lutkivska, prije godinu dana je apelovala na ukrajinske vlasti da zatvore „Mirotvorec“.

Posmatrači očekuju da portal „Mirotvorec“ neće biti zatvoren čak i ako sporni spisak novinara bude izbrisan. Za to se recimo zalaže Viktoria Siumar, bivša novinarka, zamjenica predsjednika Kluba poslanika „Narodnog fronta“ i predsjednica komisije za slobodu medija. „Privatni podaci se moraju uklonuti sa interneta“, izjavila je Siumarova za DW. Takvo objavljivanje je neprihvatljivo. Ona istovremeno moli i za razumijevanje. Ukrajina je zemlja koja se nalazi u ratu i odnos sa separatistima je veoma osjetljiva tema.