Od zatvorenika do ubica u ime islama

Činjenično stanje je jasno: dva od tri atentatora iz Pariza su bitne faze svoje radikalizacije u pravcu islamizma prošli u zatvoru. Isto važi i za Mehdija Nemmouche, koji je u proljeće 2014. godine u jevrejskom muzeju u Briselu usmrtio četiri osobe. I Mohammed Merah je prvo boravio u francuskim zatvorima prije nego je 2012. godine u Touluse usmrtio sedam osoba.

Prošlog decembra je u Frankfurtu prvi povratnik iz Sirije Kreshnik B. osuđen na četiri godine boravka u popravnom domu zbog učešća u terorističkoj miliciji "Islamska država". Na sudu se Kreshnik B. nije distancirao od radikalnog islamizma. S obzirom na oko 600 Nijemaca koji su se priključili tzv. "Islamskoj državi" u buduće će vjerojatno biti novih radikalnih islamista u njemačkim zatvorima - uz do sada osumnjičene ili već osuđene islamističke teroriste: poput pripadnika grupe iz Sauerlanda, bombaša iz Koelna, atentatora sa glavne željezničke stanice u Bonnu ili Arida Uke, koji je izvršio napad 2011. godine na aerodromu u Frankfurtu.

Time se postavlja pitanje kako se može spriječiti da zatvori postanu mjesta radikalizacije. O tome govori i Raffaello Pantucci, direktor za Međunarodne sigurnosne studije pri Royal United Services Institut u Londonu: "Već smo često vidjeli da pojedinci odlaze u zatvor i tamo se radikaliziraju."

Paralele sa desničarskim ekstremizmom

Ovaj mehanizam nije novi. I profesionalni kriminalci u zatvorima grade svoje mreže, objašnjava Joachim Kersten, profesor na Visokoj školi za obrazovanje policije. Kersten u razgovoru za DW govori o paralelama sa desničarskim ekstremizmom. "U devet njemačkih saveznih država nakon ujedinjenja se može primijetiti da su u tamošnjim zatvorima formirane ćelije koje produbljuju takav način razmišljanja."

Tu dolazi i sljedeće: Selefijska scena organizira podršku zatvorenicima. Primjerice preko internet portala "Ansarul Aseer" koji je osnovan s ciljem pružanja pomoći zatvorenicima. Na ovoj stranica se poziva na pomoć zatvorenima od pisanja pisama do skupljanja donacija ili se pak provodi generalna propaganda. Pri tome je taj poziv "lajkovalo" oko 3500 korisnika Facebooka. Propaganda se odvija u smislu da se vlastima prigovara zbog bezobzirnosti ili lošeg postupanja prema "braći po vjeri". Jedan od onih koji pomaže zatvorenicima je primjerice ljevičarski terorista Bernhard Falk koji je konvertirao na islam. Aktivisti poput njega održavaju kontakt sa njihovom "braćom" u zatvorima. Oni se brinu za to da se zatvorenici ne odmetnu od vjere i podržavaju ih u pokušaju radikaliziranja drugih zatvorenika. Falk primjerice redovno prisustvuje sudskim procesima protiv islamista, posjećuje zatvorenike i prikuplja donacije ne samo za zatvorenike, već i za članove porodica onih koji borave u zatvoru.

Propali životni put

Problem je sljedeći: upravo u zatvorima veoma ideologizirani džihadisti susreću klijentelu koja je podložna njihovoj ideologiji. To posebice važi za pritvore za maloljetnike koji su počinili kaznena djela, naglašava pedagod i politolog Thomas Muecke. Suosnivač i rukovoditelj "Violense Prevention Network" objašnjava za DW da su mladi ljudi završili u zatvoru upravo zbog toga jer su njihovi dosadašnji životni putevi propali. "Onda su oni podložni i pojednostavljenim objašnjenjima poput: Ti si u zatvoru jer u ovom društvu nisi prihvaćen, jer su muslimani širom svijeta progonjeni."

Muecke primjećuje da su brojni radikalizirani džihadisti u svojoj biografiji imali kontakte sa kriminalnim miljeom."Nije riječ o malom broju onih koji su kažnjavani zbog nasilja, posjedovanja droge i uništavanja imovine". Zbog toga Muecke zahtijeva provođenje preventivnih mjera, kao i rad sa islamskim vjerskim službenicima u zatvorima. On kaže da maloljetni prestupnici ne bi trebali dobiti od ekstremista prvu informaciju o tome šta je islam navodno.

Potrebna "ideološka protuteža"

To zabrinjava i Hasamuddina Meyera. Od prije šest godina on, koji je konvertirao na islam, radi kao islamskim dušebrižnik u zatvorima. Njegov zaključak: "Kada čovjek koji je sljedbenik neke idologije susretne jednog koji je prepun mržnje i bijesa, onda brzo nastaje jedna vrsta savezništva. Kada privuče jednog, onda za njim veoma brzo dolazi još šest ili sedam".

Meyer, koji nosi bradu i turban, zbog toga kaže da je "ideološka protuteža" najvažniji dio njegovog rada. Kao muslimanski vjerski službenik on uživa povjerenje zatvorenika i njegova riječ ima težinu. Kao recimo kada govori o "Islamskoj državi" i pojašnjava da ona nema veze sa islamom. Jer njegovi klijenti ne vjeruju medijima.

Ipak iz džihadističke ideologije nastaje opasna struja, kaže Meyer. "Ovdje se vrlo brzo može od najnižih stupnjeva društva postati heroj, neko koga prati 80 000 policajaca i snimaju kamere." Meyer se još uvijek sjeća kako su zatvorenici nakon napada u Toulusu 2012. godine rekli da je Mohamed Merah sve uradio ispravno i kako je on dobio status heroja. Isto je mislio vjerojatno i napadač na jevrejski muzej u Briselu. Mehdi Nemmouche je iz zatvora dešavanja u Toulouse posmatrao iz minute u minutu na televiziji.