"Odliv mozgova" iz BiH

Poražavajući podaci za BiH, kada je riječ o „odlivu mozgova“, samo potvrđuju činjenicu da je vlast u ovoj zemlji sve samo ne opredjeljena da zadrži inteligentne i obrazovane ljude, u čije su školovanje i obuku uloženi milioni maraka. Šta više, umjesto da te ljude zapošljavaju, vlasti BiH potpisuju sporazume sa drugim zemljama kojima se omogućava odlazak stručnjaka. Procjene govore da je prošle godine samo RS napustilo preko 100 hirurga što dovoljno govori o kakvom se sistemu radi.

O odlasku ozbiljno razmišlja i vrhunski stručnjak, interventni kardiohirurg u banjalučkom Kliničkom centru, Neno Dobrijević, ne toliko zbog ekonomskog faktora (bolje plate, uslova života...), već zbog činjenice da ljekari i generalno obrazovani ljudi, što su uspješniji, imaju više problema: "Što više daješ rezultata, postaješ sve veći problem. Bojim se da ovo društvo ne prepoznaje stručne ljude i kvalitet. Nije džaba izmišljena ona naša izreka, `sve se može ovdje oprostiti, osim usjeha`. Puštamo ljude, razbacujemo ih, sijemo ih po svijetu. Oni su tamo glavni i broj 1, a ovdje su gurnuti po strani".

Proces koji je u ovoj fazi teško zaustaviti

Od vlasti, bilo državne, entitetske ili kantonalne nećete dobiti nikakvo smisleno objašnjenje koje se odnosi na strategiju zadržavanja obrazovanih ljudi, u koje je BiH godinama ulagala. Umjesto toga oni barataju samo statističkim podacima da je BiH od 2004. godine napustilo preko 20.000 ljudi i da se trend rasta nastavlja. Mirza Kušljugić (SDP) predsjedavajući Komisije za vanjske poslove Parlamenta BiH, kaže da se radi o procesu koji je teško zaustaviti bilo kakvim strategijama.

Umjesto toga država treba da radi na strategiji kako održati vezu sa tim ljudima: "Treba praviti strategiju kako da ljudi, koji već odu, naprave ili ostave spone i da se u nekoj drugoj fazi pravi strategija prenošenja određenih poslova. I to je moguće. Mi u Tuzli imamo nekoliko firmi koje su napravili ljudi koji su otišli vani, a zapošljavaju ovdje po 20-30 informatičara, a rade za matične firme ljudi koji su otišli prije 15-20 godina", kaže Kušljugić.

Vlast u BiH, tvrde stručnjaci, ne da ne mari za iseljenike, već ima strategiju da otjera svakog ko misli svojom glavom. "Prosto ne mislim da oni vide to kao neki veliki problem niti da pokušavaju da zadrže te ljude. Bojim se da je to jedan trend koji je toliko jak da ga je, ukoliko bi i postojala dobra volja, teško zaustaviti. Došli smo u fazu da mladi ljudi ne vide perspektivu da od svog rada i znanja napreduju", kaže psiholog Srđan Puhalo. On dodaje da oni koji nisu spremni da koriste politiku da bi uspjeli, neće ni ostvariti rezultate jer je poražavajuća činjenica da se u bh. društvu sve svodi na političke i stranačke norme.

Udruženje građana "Zašto ne" radilo je povodom toga istraživanje koliko se ustvari mladi ljudi zapošljavaju po programima političkih stranaka koje su predstavljale u kampanjama. Istraživač u ovom udruženju, Tijana Cvjetićanin kaže da je pored niza barijera koje stoje pred neuređenim ekonomskim bh. tržištem, korupcija jedan od glavnih problema sa kojma se suočavaju ljudi pri zapošljavanju u BiH, što ih automatski tjera da posao traže van zemlje: "Napuštanje zemlje nije nešto što bi bilo ko od nas htio nekome da preporuči, ali se mnogi ljudi na to odlučuju. I istraživanja pokazuju da ono što mlade drži u državi nije to što žele da ostanu, već što ne mogu da odu. I većina njih koji vide šansu, to i urade jer nema izbora."

Nepravda, kriminal i korupcija tjeraju mlade van BiH

I veliki dio studenata, odmah po završetku školovanja, planira odlazak van BiH u nadi da će imati bolje egzistencijalne uslove od onih koji im se nude u BiH. Nikola Dronjak, doskorašnji predsjednik Unije studenata RS, ne vidi perspektivu u BiH jer je, kaže, poljuljano temeljno ljudsko pravo, pravda: "Mladi misle da u ovom društvu hara i caruje nepravda i osjećaju da ništa ne mogu da rade pošteno jer su kriminal i korupcija poljuljali sve društvene vrijednosti".

Činjenica da je Njemačka prvi put objavila listu poslova za radnike iz zemalja van Evropske unije, otvara mogućnost za medicinske radnike, stručnjake iz oblasti robotike i električare. Međutim postavlja se pitanje koliko će BiH ovaj „izvoz ljudi“ donijeti dobrog.

Ni među građanima nema optimizma kada je riječ o perspektivi ne samo mladih u BiH već i svih obrazovanih ljudi:

"Razmišljam da odem, nisam jedini ima dosta mojih kolega. Njemačka je raspisala čujem i neki konkurs. Žao mi je jer mnogi ljudi odlaze odavde, pogotovo obrazovani", "Nema ovdje više ništa smisla jer pokušavam da ostvarim nešto, ali ništa. Išla sam na fakultet, bez posla sam, vječiti sam honorarac, niko mi ne pruža šansu, odlučila sam da odem na neki brod pa možda to bude moja šansa", kažu revoltirani građani.

Pogubno za BiH

Ovakav trend je upozoravajući, kažu stručnjaci za koje odliv mladih i generalno obrazovanih ljudi predstavlja velik problem za zemlju. BiH, ukoliko se ovakav trend nastavi, doći će u situaciju da uvozi radnu snagu. Demograf Stevo Pašalić kaže da je to veoma opasno za jedno društvo i može imati negativne posljedice: "Naravno da je to negativan trend u demografiji i da ostavlja lošiju strukturu obrazovanih u BiH. Odlazak stanovništva znači i manjak ukunog broja stanovništva. Veliki je broj onih koji bi napustili ove prostore ukoliko bi našli angažman van BiH."

Stručnjaci vjeruju da je trend „odliva mozgova“ poguban proces, koji će od Bosne i Hercegovine napraviti zapuštenu zemlju, koja se već suočava sa paradoksom. Hiljade ljudi sa diplomama su na biroima za zapošljavanje, a s druge strane već se osjeća ozbiljan nedostatak pravih stručnjaka - sposobnih ljekara, inženjera, eksperata za informatiku i visokoobrazovanih ljudi drugih profila. Doktor Dobrijević sa početka priče kaže da, ukoliko se cjelokupna situacija ne poboljša, ljudi nažalost neće imati mnogo izbora: "Ti ljudi svoj identitet, svoje porijeklo, stručnost i mladost na kraju krajeva nose i poklanaju nekom drugom", zaključuje Dobrijević.