OECD: oporavak od korone trajat će dugo
2. decembar 2020
"Po prvi put od početka pandemije sad postoji nada u bolju budućnost", piše glavna ekonomistica OECD-a Laurence Boone u novoj prognozi gospodarskog razvitka Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj. Ali, odmah dodaje da će put oporavka biti pun opasnosti i osim toga za neke zemlje duže trajati nego za druge.
Svjetsko gospodarstvo će u ovoj godini imati pad od 4,2 posto, ali će iduće godine za isto toliko porasti, kaže se u izvještaju. Kod 37 članica OECD-a pad će biti još veći (-5,5 posto), a oporavak će ići sporije. Njemačka se može barem tješiti time da će njezino gospodarstvo u ovoj godini imati manji pad nego prosjek Europske unije.
Da svjetsko gospodarstvo ukupno bolje stoji nego primjerice SAD ili zona eura za to je zaslužna prije svega Kina. Zemlja iz koje se COVID 19 proširio po cijelom svijetu jedino je nacionalno gospodarstvo koje neće imati pad, nego rast (+1,8 posto). Uz to se za iduću godinu predviđa rast kineskoga gospodarstva od osam posto, što je jako puno u usporedbi s drugim gospodarstvima.
Očekivanja OECD-a glede globalne recesije u ovoj godini poklapaju se otprilike s prognozom koju je jesenas iznio Međunarodni monetarni fond MMF. Ali, što se tiče rasta u idućoj godini OECD ((+ 4,2 posto) je manje optimističan od MMF-a koji očekuje rast od +5,2 posto. OECD je zacijelo manje optimističan zbog drugog vala pandemije koji hara u brojnim zemljama.
Sve ovisi o cjepivu
Pretpostavka svakog oporavka je prema OECD-u da novo izbijanje zaraze može biti ograničeno i da cjepivo bude većinom dostupno do kraja 2021. godine. Ali, što ako pritom nastanu ozbiljni problemi s raspodjelom cjepiva ili ako se pojave neočekivane nuspojave? „To bi jako opterećivalo gospodarstvo i povećalo rizik da slabija nacionalna gospodarstva i poduzeća dospiju u financijsku krizu, što bi imalo globalne posljedice", kaže ekonomistica Boone.
Nezaposlenost je u medijanu članica OECD-a za 1,25 posto veća nego prije pandemije. U SAD-u i Kanadi je ona međutim više porasla nego u Europi. To je prije svega tako zbog brojnih programa skraćenoga radnog vremena u Europskoj uniji kod kojih država zaposlenicima isplaćuje dio plaća umjesto poslodavca kako bi poduzeća mogla odustati od davanja otkaza.
Povećava se nejednakost
Osobito jako je pogođen sektor niskih plaća. „Za radnike s niskim kvalifikacijama i one s malim plaćama posebno jako je smanjen broj radnih sati", kaže se u izvještaju OECD-a. „To još više povećava ionako veliku nejednakost, koja je postojala i prije pandemije."
I mladi ljudi koji sad traže posao trenutno su u lošijem položaju. „Krajnje teško je usred krize stati na vlastite noge na radnom tržištu", kaže Boone za DW.
Izvještaj OECD-a hvali brojne pakete za spas gospodarstva kojima su države, često uz pomoć središnjih banaka, svoja nacionalna gospodarstva uspjela sačuvati od najgorih posljedica.
Sad je „presudno da oni koji imaju političku odgovornost takvu pomoć i dalje pružaju kako bi osigurali preživljavanje branši, poduzeća i s tim povezanih radnih mjesta", kaže ekonomistica Boone. „Lekcija koju smo naučili iz proteklih mjeseci je da su te mjere bile i da su prikladne."
Preporuke politici
Izvještaj izričito upozorava da se ne smije prerano obustaviti mjere pomoći. „Cilj bi za sve zemlje trebao biti izbjegavanje preranog i naglog obustavljanja programa pomoći", kaže se u izvještaju. Vlade bi osim toga trebale misliti na to da se stvarno pomogne onima koje je kriza pogodila osobito jako, smatra OECD.
Tri preporuke je OECD uputio onima koji nose političku odgovornost. Prvo, oni bi morali investirati u temeljna područja kao što su „obrazovanje, zdravstvo i fizička i digitalna infrastruktura". Drugo, oni bi trebali odlučno djelovati kako bi spriječili „porast siromaštva i nejednakosti s obzirom na prihode". Treće, OECD poziva sve na jaču međunarodnu suradnju: „Svijet ne može riješiti globalnu krizu tako što će svaka zemlja djelovati za sebe."
Na kraju glavna ekonomistica OECD-a daje primjer svoga vrlo umjerenog optimizma: ona se nada da će svijet nakon pandemije biti „možda manje-više isti, ali ipak malo bolji".