Online berza rada koja pomaže izbjeglicama u Njemačkoj
1. august 2015"Izbjeglice imaju bolji pristup internetu nego što to mnogi misle", rekao je David Jacob u intervjuu za funkhauseuropa. Smartphone je često jedina veza izbjeglica sa domovinom. Zbog toga su Jacob i njegov kolega Philipp Kuehn svoju berzu rada na internetu formirali tako da je dovoljan samo mobitel kako bi se ona koristila. Ideja ova dva berlinska studenta je jednostavna i uspješna: Na web adresi workeer.de oni izbjeglice koje traže posao mogu od početka ove sedmice sresti potencijalne poslodavce.
Onaj ko dođe na ovu stranicu na njoj može naći zaista veliku ponudu poslova. Traže se njegovatelji starih lica, pomagači u kuhinji, stručnjaci koji rade na razvoju softwara, au pairs, autolakireri, čak i voditelji radionica u čeličani. Nude se također i mjesta za praksu. Jedan hotel na Sjevernom moru traži šefa u kuhinji koji će kreativnom ponudom izmamiti osmijeh na lice gostima - naravno za minimalnu nadnicu od 8,50 eura po satu. Ipak nisu predstavljene samo konkretne ponude. Postoji i kontakt lista poslodavaca koji imaju interese zaspoliti izbjeglice i koji se registriraju na stranici workeer.
"Financirati život samostalno"
Na drugoj strani su oni koji traže posao i koji se javno predstavljaju. Riječ je uglavnom o izbjeglicama iz arapskih zemalja. Neki ciljano traže posao u svojoj profesiji, drugi prihvataju svaki posao. "Ne želim biti bez posla, već želim financirati sam sebi život", kaže Houssam Y. koji živi u Hamburgu posljednjih pet godina. On je u Damasku završio pravo i sada traži praks, stalno radno mjesto, dalje obrazovanje, minijob ili bilo kakav posao. Dobro obrazovane, dijelom visoko obrazovane izbjeglice su među onima koji traže posao, među njima dva stomatologa, urolog, arhitekta, biohemičar, učitelj engelskog. Ono što upada u oči je sljedeće: Mnoge izbjeglice navode da uz njihov maternji jezik još dobro govore engleski i francuski. Poznavanje njemačkog je kod mnogih često manje dobro.
Online berza rada, koju su osnovala dvojica berlinskih studenata, ponovo dobro oslikava dilemu u kojoj se nalaze izbjeglice na njemačkom tržištu rada: bez poznavanja njemačkog jezika u brojnim profesijama ne ide. 25-godišnji sirijski stručnjak za razvoj softwera naravno skoro da ne bi trebao imati poteškoća pronaći posao i kada priča samo arapski i engleski.
Prvo kontakt, onda državne ustanove
Međe poslodavce, koji nude posao, spada i njegovateljska služba Ralfa Czudewitza iz Braunschweiga. Pronaći kvalificiranu radnu snagu za bolnice i staračke domove u Njemaččkoj je ekstremno teško, kaže on za DW. Kaže da je još prošle godine želio zaposliti dvije mlade žene iz BiH, ali bi im morao platiti kurs jezika, avion i stan. Oko 10 000 eura bi to koštalo po uposleniku što je previše za malo preduzeće. Sada Czudzewitz uz pomoć workeer.de pokušava pronaći radnike među velikim brojem izbjeglica.
Ukoliko mu to pođe za rukom i za njega važi isto kao i za one koji traže posao: prije nego bude u mogućnosti za sklopi važeći on mora prevazići birokratske prepreke. Ured za strance provjerava boravišni status kandidata za posao prije nego dobiju dozvolu za rad. U pravilu se to događa nakon tri mjeseca boravka u Njemačkoj, i za azilante, čiji zahtjev za dobijanje azila još nije obrađen. Onda Ured za rad provjerava da li za taj posao već konkurira jedan Nijemac ili građanin neke zemlje EU. Iznimka se pravi samo kod visokokvalificiranih i kandidata u tzv. deficitarnim zanimanjima. Biro za zapošljavanje onda provjerava poslodavca. Da li je primjerice proteklih godina pao u oči zbog nekih propusta, plaća li u skladu sa tarifnim ugovorom ili isplaćuje li minimalnu djevnicu?
Web stranica treba biti proširena
Phillpp Kuehn i David Jacob su željeli, kako kažu, u okviru završnog ispita svog studija komunikacijskog dizajna na Hochschule fuer Technik und Wirtschaft u Berlinu napraviti nešto što će dotaći ljude. Sada pak planiraju proširenje ovog projekta i nakon okončana studija. S jedne strane je berza za rad trenutno u testnoj fazi, s druge strane njih obojica znaju da workeer.de može osigurati samo prvi kontakt. Zbog toga uskoro žele korak po korak postaviti vodič koji će poslodavcima i onima koji traže posao pomoći da prevaziđu prepreke u državnim službama. Osim toga web stranicam treba biti ponuđena i na drugim jezicima.