Opasnost od širenja krize bankovnog sektora

Nakon turbulentnog vikenda su financijska tržišta nervozno reagirala na vijesti o spašavanju švicarske banke Credit Suisse. Europske bankovne dionice su tržišta jutrom isprva povukla znatno povukla dolje, prije nego što su se njihove cijene ponovno smirile. No ostaje veliko pitanje o tome postoji li opasnost od širenja najnovijih kriza u bankovnom sektoru.

Neposredno širenje krize u Europi zbog nekolicine problema kod nekoliko regionalnih instituta u SAD-u je isključeno, sigurni su stručnjaci. Gotovo da nema poslovnih dodira s tim institutima, ističe se i dodaje kako se prije svega struktura ulaženja u rizik ne može usporediti s europskim financijskim sektorom. U potrazi za većim dobitima su ti instituti znatno uložili financijska sredstva u rizične investicije koje se u vremenima krize mogu prodati samo uz velike gubitke. To je jedan od problema koji je na koncu doveo do kolapsa specijalnog instituta Silicon Valley Bank (SVB). Europske banke, s druge strane, nisu u velikom stilu ulagale u rizične investicije koje bi mogle postati problem u slučaju krize.

Kriza povjerenja

Dok se, dakle, izravno širenje krize u toj branši iz smjera Sjedinjenih Američkih Država velikim dijelom može isključiti, stvarna opasnost se krije u temeljima svakog bankovnog poslovanja: u povjerenju da će te financijske kuće u svakom trenutku moći ispuniti svoje obveze. To povjerenje je proteklih dana teško narušeno.

Da je Credit Suisse upravo sada morala biti spašena nije slučajnost, već izravna posljedica nesklada u SAD-u, iako ovaj slučaj inače nema nikakve veze s tamošnjim problemima. Doista se ova švicarska velika banka već godinama borila s internim problemima koji, s obzirom na aktualnu krizu povjerenja, nisu više bili pod kontrolom. Tipično je također bilo što je ta nekoć ponosna banka tek nedavno, i time previše kasno, priznala „znatne slabosti" svoje interne financijske kontrole.

To je na tržištima podsjetilo na još u mnogim glavama svježu financijsku krizu 2007./2008., što se u ponedjeljak ujutro odmah odrazilo na bankovne dionice u Europi. Nakon znatnog pada, primjerice dionica Deutsche banke, kurs se ponovno povratio. Jer, iako financijska tržišta na bankovnu branšu ponovno znatno skeptičnije gledaju, banke između sebe imaju povjerenja jedni u druge.

Gušenje krize u samom nastajanju

Povjerenje tako ostaje odlučujući faktor za razvoj situacije narednih dana i tjedana. To je politički odgovornima od protekle financijske krize više nego jasno. Brzo i radikalno posredovanje radi spašavanje banke Credit Suisse i koncentrirana akcija središnjih banaka pokazuju koliko je politika odlučna da ovaj put mogućnost širenja krize uguši u samom nastajanju.

Istovremeno odgovorni s ove i one strane Atlantika nisu umorni u svojim isticanjima da su banke od financijske krize naovamo postale znatno otpornije naspram krizama. „Bankovni sektor eurozone je otporan i na jakoj je poziciji po pitanju kapitala i likvidnosti", pojasnila je šefica Europske središnje banke Christine Lagarde. Aktualno stanje je neusporedivo s tadašnjom krizom, poručio je njemački kancelar Olaf Scholz putem jednog svog glasnogovornika. Njemački bankovni sustav je, istaknuo je Scholz, „na stabilnim nogama".

Moguća daljnja iznenađenja

Iako je odlučni nastup svih aktera tržišta smirio početkom tjedna, a novi problemi nisu na vidiku, bankovna kriza još dugo nije prošla. Jedna od lekcija iz proteklih kriza je da one duže traju nego što se na početku misli, objasnio je za ARD Arthur Brunner, šef trgovine obveznicama ICF banke.

Aktualna kriza povjerenja bi itekako mogla biti dodatno pogurana daljnjim problemima američkih regionalnih banaka po pitanju aktualnih kamatnih kretanja. Slučaj švicarske banke Credit Suisse, koji je na vidjelo iznio jasnu informacijsku asimetriju između insajdera banke i javnosti, stavio je do znanja da postoji opasnost od daljnjih skrivenih rizika u bankovnom sektoru. Sudionici na tržištu bi, dakle, u svakom trenutku trebali biti spremni na iznenađenja.

Detlev Landmesser / tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu