Orban maršira u Evropu
21. juni 2018
Samo dva mjeseca nakon njegove nadmoćne, treće uzastopne izborne pobjede mađarski premijer Viktor Orban nalazi se na vrhuncu svoje moći i uticaja - ne samo u Mađarskoj nego i u Evropi. Ojačan novim izbornim pobjedama desničarskih populističkih političara u Austriji i Italiji, a ojačan i azilantskom krizom koja trenutno dijeli Evropu, on nastupa sa do sada neviđenim evropskim političkim samopouzdanjem. Njegov cilj je zaustaviti migraciju i useljavanje u Evropu, okončati period liberalizma i od Evropske unije napraviti mrežu politički, uglavnom suverenih, kršćanskih nacionalkonzervativnih država.
Izraz Orbanove vlasti i samopouzdanja je usvajanje ustavnih amandmana, izmjena i dopuna u mađarskom parlamentu, koji, prema mišljenju mađarskih aktivista u domenu ljudskih prava, ali i međunarodnih stručnjaka, potkopava demokratiju i vladavinu zakona u Mađarskoj, čak i više nego što je to do sada bio slučaj. Amandmani su usvojeni u srijedu poslijepodne, uprkos tome što je Vijeće Evrope zatražilo od Mađarske da sačeka na mišljenje tzv. Venecijanske komisije.
Osim toga, Evropska narodna stranka, pripadnica Orbanova stranačke familije u Evropskom parlamentu, izrazila je suzdržanost u vezi nekih zakonodavnih projekata. No, Orban je u utorak u razgovoru za jednu mađarsku televizijsku stanicu sve to izbrisao tek jednom rečenicom: "Mi imamo većinu za usvajanje tih izmjena, pa smo ih i usvojili ".
Stroge kazne za „poticanje" useljavanja
Zakonodavne i ustavne izmjene izvorno su uvedene u Parlamentu pod nazivom "Stop Soroš" i usmjerene su protiv tzv. Ilegalne migracije i useljavanja. One nose ime američkog milijardera mađarsko-jevrejskog porijekla, jer on navodno podržava ilegalnu migraciju i useljavanje u Evropu, ali one zapravo nemaju nikakve veze s Georgeom Sorosom.
A svako ko, kao nevladina organizacija ili kao pojedinac, „potiče useljavanje", primjerice "izgradnjom mreža" ili "producira i dijeli informativni materijal", mora računati sa zatvorskom kaznom u trajanju do jedne godine. Te formulacije su tako široke da se, primjerice, distribucija neutralnih letaka o azilu već može smatrati kaznenim djelom.
Sloboda okupljanja u budućnosti će biti ograničena
Paralelno s tim, Ustav je dopunjen dodatkom: "Strano stanovništvo ne može se naseljavati u Mađarskoj". To je preventivno usmjereno protiv svih evropskih kvota za preraspodjelu izbjeglica. Dalje ustavne izmjene obavezuju državu na zaštitu mađarskog identiteta i kulture.
Osim toga, u utorak je iznenada najavljen, ali još nije usvojen, takozvani "poseban porez za useljavanje" za civilne organizacije. U budućnosti će one, ako se namjeravaju baviti pitanjima azila, migracije ili useljavanja, morati platiti 25 posto poreza na sve svoje prihode.
Ali nisu samo teme poput azila, migracija i useljavanja predmet novih zakona. U budućnosti će sloboda okupljanja također biti ograničena zakonom. "U interesu očuvanja javnog reda i mira država može u pojedinačnim slučajevima obezbijediti pravnu zaštitu domaćinstvima", glasi novi odlomak u ustavu. Na prvom mjestu bi se tako mogle izbjeći demonstracije pred domovima političara, ali načelno država također može zabraniti skupove u nekim drugim naseljenim mjestima.
Osim toga, vlada uvodi novu strukturu u pravosuđe - upravne sudove. To bi navodno trebalo rasteretiti sudstvo. Međutim, prema mišljenju aktivista u oblasti građanskih prava, tu je više riječ o proširenju vladinog uticaja na pravosuđe. Konačno, beskućništvo će biti kažnjivo - "boravak na javnim površinama u cilju stanovanja je zabranjen", ubuduće će stajati u Ustavu.
Orban sada postavlja ultimatume
Usvajanjem ovih odredaba protiv svih prigovora, premijer Mađarske otvara novi front protiv EU i svojih kritičara i to usred evropske azilantske krize. Koliko se jakim osjeća Orban vidi se u činjenici da sada postavlja ultimatume - a ne, kao što je to do sada često bivalo, Komisija u Briselu ili njegove stranačke kolege iz Evropske političke partije (EPP-a). Tokom vikenda, on je u komemorativnom govoru Helmutu Kohlu u Budimpešti, nagovijestio da će, stvaranjem nove sveevropske porodice stranaka protiv imigracije, spriječiti isključivanje svoje stranke Fidesz iz EPP-a. Ona bi, kako je rekao Orban, mogla imati dobre izglede za uspjeh na evropskim izborima 2019. godine; što znači da se on se za sada zalaže za ostanak njegove stranke u EPP-u.
Da velika evropska politika više ne dopire do Orbana spoznala je njemačka kancelarka Angela Merkel: ona se početkom jula, prema informacijama koje je Deutsche Welle dobio iz krugova bliskih vladi, sastaje sa Orbanom. Bio bi to spektakularan preokret, nakon što su se njemačko-mađarski odnosi u posljednje tri godine sve više približavali tački zamrzavanja. Prekretnica koju je Angela Merkel nagovijestila početkom juna, tokom gostovanja u talk showu Anne Will kada je rekla da Mađarska na vanjskoj granici sa Srbijom „u neku ruku radi i za nas".
U komentaru vladi bliskih mađarskih novina Magyar Idök u srijedu je pisalo: "Premijer Mađarske, s deset miliona stanovnika, utjelovljuje kontrapunkt evropske politike kancelarke Merkel. U Evropi puše novi vjetar".