Mađarska na meti kritika EU

Već nedjeljama traju kritike zbog novih zakona koje je usvojio mađarski parlament, a koje je predložila vlada premijera Viktora Orbana. U opasnosti je nezavisnost Centralne banke Mađarske, tvrde u sjedištu EU u Briselu. Osim toga se kritikuje i odluka o penzionisanju 300 starijih sudija, te povećanje uticaja vlade na rad organa za zaštitu podataka. Evropski političari smatraju da je na taj način ugrožena nezavisnost sudstva i spomenutih organa, institucija koje se smatraju ključnim za funkcionisanje pravne države.

Novi zakoni ograničavaju i slobode medija i Ustavnog suda Mađarske. Upravo smanjenje ovlasti Ustavnog suda je mjera koja izaziva najviše zabrinutosti, tvrdi Kai-Olaf Lang iz Zaklade za nauku i politiku iz Berlina.

Kršenje religioznih sloboda

To nije sve. Nakon propisa koji je na snagu stupio početkom 2012. godine više od 100 religijskih zajednica mogle bi da izgube status crkve, a time i posebna prava kojima raspolažu. Ove zajednice ne ispunjavaju nove, strožije odredbe o ispunjavanju uslova za dobijanje statusa crkve. Osim toga svaka religijska zajednica mora da dobije dvotrećinsku podršku parlamenta kako bi mogla da se proglasi crkvom.

To predstavlja kršenje religijskih sloboda, upozorava Komesar za ljudska prava pri EU Thomas Hammarberg. Nedavno je postalo poznato da je on od mađarskog šefa diplomatije Janosa Martonjija još u decembru prošle godine zahtijevao da vlada u Budimpešti još jednom razmotri ove propise u svjetlu standarda koji vladaju u EU. Hammarberg je dodao kako se nada odgovoru i nastavku konstruktivnog dijaloga. Martonji je kratko odgovorio kako se nada da će informacije o aktuelnom razvoju događaja dovesti do toga da se situacija razjasni.

Talas tužbi u Strazburu

I Evropski sud za ljudska prava u Strazburu sada osjeća posljedice usvajanja novih zakona u Mađarskoj. Oko 8.000 Mađara je podiglo tužbe protiv vlade u Budimpešti. Sudski službenici koji su otišli u prijevremenu penziju se bune jer im je naknadno uvedeno oporezivanje primanja.

Sud ne može da izađe na kraj s tolikim brojem slučajeva, saopštio je glasnogovornk suda Nicolas Bratza. On je od sindikata u Mađarskoj zatražio da podignu kolektivnu tužbu u ime brojnih oštećenih. Samo tako bi se ovaj sud mogao pozabaviti ovim predmetima.

Slučaj zakona o penzijama, tvrdi Bratza, ilustruje kako pojedini događaji mogu da izazovu talas tužbi koje niko nije očekivao. Sud u Strazburu do sada nije primio nijednu tužbu koja bi se ticala nekog drugog zakona usvojenog u režiji mađarskog premijera Voktora Orbana.

Razlog za to leži u shvatanju kako nezavisnost centralnih banaka, sudova i opunomoćenika za zaštitu podataka ne spada u domen zaštite ljudskih prava. Sud u Strazburu bi se mogao suočiti sa novim slučajevima samo ako ti zakoni izazovu direktnu štetu pojedinim građanima koji bi onda uložili žalbu.

Pokrenut postupak protiv Mađarske

Međutim, protiv usvajanja tih zakona se već buni EU. Sredinom januara 2012. pokrenut je postupak protiv Mađarske koja se tereti za kršenje ugovora na kojima počiva Unija.

Kai-Olaf Lang tvrdi kako je Orban realan političar: "On je dovoljno inteligentan i pragmatčan da zna da ne treba otvarati front između Brisela i Budimpešte."

Na kraju krajeva, tvrdi Lang, na kocki stoje i obećanja o finansijskoj pomoći EU i MMF-a Mađarskoj koja je toj zemlji hitno potrebna.

Autori: Daphne Grathwohl / Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić