Otvaranje pregovora – nova evropska epoha za BiH

Evropsko vijeće (EV) odobrilo je otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom(BiH) i to je odlična vijest za ovu zemlju – prema tvrdnjama mnogih zvaničnika, odluka je „historijska". Predsjednik Evropskog vijeća Charlesa Michela je na platformi X napisao da je zemlji "mjesto u evropskoj porodici" i da je odluka „ključni korak naprijed“ na putu BiH u EU.

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen, na konferenciji za medije nakon prvog dana samita u Bruxellesu, pozdravila je „historijsku" odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH – „zemljom koja je poduzela impresivne korake prema EU".  „Veći je napredak postignut u nešto više od godinu dana nego u više od jednog desetljeća. BiH je sada potpuno usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom“, izjavila je predsjednica Komisije. 

Zadovoljni politički lideri

„Historijsku odluku" iz Bruxellesa s optimizmom su dočekali politički zvaničnici u BiH, među kojima i članovi državnog Predsjedništva. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović smatra da ovom odlukom započinje „novi i sveobuhvatniji" proces saradnje s EU. „Sada, kada smo otvorili vrata ka punopravnom članstvu u EU, moramo još intenzivnije nastaviti s reformskim procesima. (...) Ovo je zajednička pobjeda BiH i EU“, izjavio je Bećirović. Član Predsjedništva Željko Komšić kaže da je odluka „odlična vijest“. „Svjesni smo da nas čeka ogroman posao i da više neće biti popuštanja i zaklanjanja iza trenutne geopolitičke situacije na evropskom kontinentu“, dodao je Komšić.

Odluku pozdravlja i predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik. „Ta odluka je priznanje svim građanima i političkim snagama koje se uporno zalažu za jačanje međusobnog poštovanja, dogovora i kompromisa između Srba, Bošnjaka i Hrvata“, napisao je Dodik na platformi X.  On je dodao da „stav EV da dejtonska BiH sa dva ravnopravna entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda može da bude član EU, pokazuje da unutrašnja struktura BiH nije smetnja“. 

HDZ, Trojka i SDA

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović zahvaljuje „svim evropskim liderima", a posebno predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću i predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto. Kako je napisao na X profilu, odluka EV je „historijska". Stranke „Trojke" (Narod i pravda, Socijaldemokratska partija BiH i Naša stranka) su u zajedničkom saopćenju pozdravile otvaranje pristupnih pregovora BiH s EU. „To je jedna od najznačajnijih političkih odluka za budućnost naših građana još od sticanja nezavisnosti“, navodi se u saopćenju uz napomenu da je upravo „Trojka" bila ona politička snaga „koja je težinu donošenja ove odluke iznijela na svojim leđima“.

Stranka demokratske akcije (SDA) podravila je odluku, ističući da ulazak u novu fazu evropskih integracija obavezuje BiH da konkretnije radi na ispunjavanju preostalih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. SDA smatra da je „zeleno svjetlo" za BiH posljedica geopolitičkih okolnosti, te da dalji napredak na evropskom putu mora biti zasnovan na konkretnim rezultatima. „Trebamo biti svjesni da je odluka, prije svega, rezultat geopolitičke situacije i potrebe sprečavanja uticaja Rusije na ovim prostorima“, kaže za DW funkcioner SDA Šerif Špago.

Podrška susjeda iz regije

BiH je u ovom procesu imala podršku većeg broja članica EU, među kojima i Republike Hrvatske. Hrvatski premijer Andrej Plenković sada očekuje „novi entuzijazam" političkih aktera u BiH. On ističe da je ovo „veliki dan za BiH", uz napomenu da se politički akteri u ovoj zemlji sada trebaju fokusirati na Zakon o sudovima i Izborni zakon. Hrvatski premijer odluku EV vidi i kao poticaj svima u BiH da se dogovore oko „ravnopravnosti" izbora hrvatskih političkih predstavnika, na način da Hrvate zastupaju „legitimni" predstavnici. „Ovo je i velika geopolitička, strateška poruka EU svim narodima, liderima, institucijama, političkim strankama u BiH, ali i šansa za stabilnost i razvoj BiH“, kaže Plenković.

„Veliki dan za BiH - zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora", piše na platformi X ministrica vanjskih poslova Republike Slovenije Tanja Fajon. „Ponosna sam na svoju zemlju koja je 2022. godine predložila da se BiH dodijeli status kandidata. Također, ponosna sam na ljude u BiH koji zaslužuju bolji život unutar EU porodice“, kaže Tanja Fajon. I šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler čestitao je građanima otvaranje pregovora sa EU. „Presretan sam zbog ove predivne zemlje i zbog svih vas, i moram reći i za mene lično ovo je momenat kojeg ću se zauvijek sjećati“, rekao je Sattler. 

Šta dalje?

Pored odluke da odobri otvaranje pristupnih pregovora BiH-EU, Evropsko vijeće poziva Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir za BiH koji bi bio usvojen kada se preduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. godine. Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto kaže da „nije bilo zamki" u tekstu odluke. „Od nas se očekuje isto ono što se očekivalo i prije – trebamo hitno usvojiti Zakon o sudovima jer će nam to otključati sljedeći korak“, kaže Forto za Klix.ba, napominjući da BiH treba „Plan rasta" kako bi se otključale dvije milijarde eura koje su predodređene za tu zemlju. On pojašnjava da datum pregovora nije preciziran, ali da je nakon „screeninga" (analize usklađenosti zakonodavstva države kandidata sa pravnom stečevinom EU) od strane EK, početak pregovora BiH-EU „moguć i ovoga ljeta“.

"Odluka o početku pristupnih pregovora EU s BiH je ispravna geopolitička odluka i izraz prekretnice u Europi. Prije ruskog agresorskog rata u Ukrajini jedna ovakva odluka bi bila nezamisliva", rekao je za DW, Jakov Devčić, šef Ureda Fondacije Konrad Adenauer u Sarajevu. Devčić je odluku ocijenio kao pozitivan signal građanima BiH da ova višenacionalna država pripada EU. On je međutim upozorio da se na odluku ne smije gledati kao na smanjenje kriterija kada je riječ o neophodnim reformama. "Puno više EU i zemlje članice jasno pokazuju da su u geopolitičkom natjecanju sa onima koji žele oslabiti Europu", rekao je Devčić. 

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost sa sjedištem u Berlinu Adnan Ćerimagić za DW kaže da je u BiH proteklih nekoliko mjeseci vladala „rijetko viđena dinamika“. „Vlasti su se trudile da isporuče EU što više, uz kritike opozicije da to nije dovoljno, dok je EU konačno ispoljila nekakav uticaj na političke procese u BiH“, kaže Ćerimagić. Pokazalo se, kaže, da EU ipak može imati uticaja u BiH i da može pomoći toj zemlji ako se jasno definiraju ciljevi. 

Ostaju stari izazovi

„Međutim, najveći izazovi BiH kroz ovaj proces nisu riješeni, a to su udari na institucionalni i ustavni okvir BiH i slobodu medija u RS-u, ali i društveno-ekonomsko zaostajanje i izolacija u odnosu na EU članice“, kaže sagovornik DW-a. Da bi građani osjetili pozitivne posljedice približavanja BiH EU, treba ubrzati postojeću dinamiku, što se neće dogoditi ako otvaranje pregovora sa BiH završi u „ćorsokaku“. „A upravo tamo su završili pregovori sa Albanijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom“, upozorava Ćerimagić.

BiH je 2016. godine podnijela zahtjev za članstvo u EU, a odlukom EV na samitu u Briselu 2022. godine ovoj zemlji je zvanično dodijeljen kandidatski status. Nakon djelimičnog ispunjavanja uslova iz Mišljenja EK (usvajanja nekoliko „evropskih zakona"), Komisija je 12. marta 2024. godine i formalno preporučila otvaranje pristupnih pregovora između EU i BiH.