Pad „multietničke“ vlasti KS uz pomoć „drugova“
16. decembar 2019Vladavina „šestorke“ u Kantonu Sarajevo (KS) mogla bi biti okončana uprkos podršci dijela međunarodne zajednice, pohvalama američkog izaslanika za Balkan Matthewa Palmera Vladi KS i izvještaju Reinharda Priebea Evropskoj komisiji u kojem je „muletietnička“ Vlada KS označena kao „svjetli primjer“u borbi protiv korupcije. „Šestorka“ koju su činile Naša stranka (NS) Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i pravda (NP), Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NLB), Demokratska fronta (DF) i Savez za bolju budućnost (SBB) BiH, morat će odstupiti sa vlasti nakon dogovora DF-a i SBB-a sa Strankom demokratske akcije (SDA) o savezništvu na državnom i federalnom nivou, te u KS.
Dogovoru su prethodile oštre kritike SDA na račun „šestorke“. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović zahvalio je Palmeru što kritikuje Milorada Dodika, ali mu je zamjerio zbog pohvala „šestorci“. „Palmer nema dovoljno informacija, pa aktuelnu vlast u KS predstavlja kao alternativu, zanemarujući njihove korupcijske afere, izostanke rezultata ali i činjenicu da te političke stranke nemaju nikakvu relevantnost izvan KS“, naveo je Izetbegović. Pojašnjavajući za DW ove optužbe, SDA navodi da „aktuelna Vlada KS nije izraz demokratske volje građana, jer SDA je pobijedila na izborima i odstranjena je postizbornim inženjeringom“. Kazao je to predsjednik Kantonalnog odbora SDA Asim Sarajlić, govoreći o zaslugama ove stranke u odbrani BiH i očuvanju „multietničkog i pluralističkog identiteta“, glavnog grada BiH.
SDA o svojim zaslugama i propustima „šestorke“
„SDA je organizovala i odbranu i obnovu Sarajeva koje je bilo uništeno tokom četverogodišnje opsade. Vladi KS i premijeru Edinu Forti (NS) Sarajlić zamjera što „nisu obnovili nijedno javno dobro“. „Sve se i dalje svodi na obećanja. Imaju na raspolaganju više od milijardu maraka budžeta“, kaže Sarajlić, iznoseći optužbe za nenamjensko trošenje sredstava. „Umjesto da troše taj novac za dobro građana, počeli su da ga troše za svoje lično dobro. Sami članovi Vlade svjedočili su o tome, ministrica je javno govorila o tome da je predsjedavajući Kantonalne Skupštine Elmedin Konaković (NP) vršio pritisak da se njegovim poznanicima dodijeli projekat od 500.000 maraka...“, navodi Sarajlić.
Kantonalni premijer Edin Forto i predsjednik NS-a Peđa Kojović nisu bili u prilici za DW komentirati optužbe SDA, ali se Kojović oglasio kada je postalo izvjesno da će „multietnička“ šestorka najvjerovatnije morati otići sa vlasti. Rekao je da se dogovor SDA-SBB-DF svodi na „procentualnu raspodjelu vlasti“ i da se u dokumentu ne spominje nikakav program vođenja KS. „Žao mi je, toliko smo toga uradili da bismo 2020. građanima dali značajan porast u kvalitetu života“, rekao je Kojović, pozivajući birače da se sjete ovoga na dan lokalnih izbora 2010. godine. Mi smo se zvali 'šestorka', neka se nova vlast zove Petak 13“, rekao je Kojović, aludirajući na datum dogovora SDA-SBB-DF.
Bijes Komšićevih simpatizera
Odluka predsjednika DF-a Željka Komšića (aktuelnog člana Predsjedništva BiH) da se prikloni SDA izazvala je bijes njegovih simpatizera i mnoštvo negativnih komentara. „Ako se desi dogovorena smjena Vlade KS, bit će to poraz jedine programske vlade u BiH do sada, a time i poraz BiH. To je težak udarac probuđenoj nadi. Poraz slabašne građanske političke paradigme, pa i svojevrsni diplomatski poraz SAD“, kaže u komentaru za DW politički analitičar Ibrahim Prohić, označavajući upravo Komšića kao glavnog „krivca“. „Glavni negativac je lažni ljevičar i lažni patriota Željko Komšić. Svojevrsni trojanski konj u građanskom političkom spektru. Bilo je jasno i ranije da se radi o osobi skromnog političkog kapaciteta. Sad se potvrdilo i sumnjivog morala“, ističe Prohić, naglašavajući da je politika u ovom slučaju svedena na „puki klijentelizam“. „U postizbornoj fazi dešava se nemoralno falsificiranje izborne volje birača. Ispostavilo se da su SBB i DF interesne grupe upakovane u ideološku amabalažu bez ideologije“, kaže sagovornik DW-a.
Pojašnjavajući zašto je napustio „šestorku“, predsjednik DF-a Željko Komšić je gostujući u Centralnom dnevniku kod Senada Hadžifejzovića na Face TV-u kazao kako je kantonalnom Vladom, umjesto premijera Edina Forte, „iz sjene“ upravljao lider NB-a Elmedin Konaković. Komšić je indirektno potvrdio navode o „nenamjenskom“ trošenju kantonalnog budžetskog novca, a komentirao je i optužbe razočaranih lidera NS-a i SDP-a da je „izdao građanske principe“ i izbornu volju ljudi koji su ga doveli u Predsjedništvo BiH. „Ako je to izdaja, onda se osjećam ponosnim izdajnikom“, kazao je Komšić, dodajući: „Glasače pustite meni, oni će reći svoje.“ Komšić je potom, pojašnjavajući motive savezništva sa SDA, naznačio kako se cijelo vrijeme borio za NATO i Godišnji nacionalni program (Program reformi), za funkcioniranje države, i da je sada na redu „borba oko Izbornog zakona“.
Konaković i NP su, u međuvremenu, odbacili sve optužbe kao i navode lidera DF-a.
Zašto je važno Sarajevo
Analitičari pojašnjavaju zašto je Sarajevo političkim subjektima u BiH važno do te mjere da se preko glavnog grada BiH „prelamaju“ dogovori o raspodjeli resora na svim drugim nivoima vlasti. „SDA Sarajevo smatra svojim i zato su im važne sve pozicije u KS, od općinskih do kantonalnih. A u Sarajevu je i novac, što je u cijeloj ovoj priči ključni faktor, dakle budžet, kontrola javnih preduzeća, poslovni i stambeni objekti, infrastruktura...“, kaže politički analitičar Adnan Huskić. Budžet Kantona Sarajevo za 2019. godinu je oko milijardu maraka, što je gotovo trećina iznosa entitetskih budžeta za ovu godinu. Poređenja radi, budžet Unskosanskog kantona za 2019. godinu iznosi oko 200 miliona maraka.
Huskić ističe kako svojim djelovanjem SDA zapravo potvrđuje da BiH vidi kao „proetničku državu“. „Radi se o stranci koja, osim što ispoljava tradicionalne islamske konotacije, u ideološkom pravcu predstavlja jedan od tri nacionalna kolektiva u BiH. U tom smislu, SDA odustaje od aktivnijeg djelovanja u dominantno hrvatskim krajevima u BiH i Republici Srpskoj, ali zato polaže tapiju na sva većinski bošnjačka područja, uključujući KS. I zato kritike SDA na račun 'multietničke' šestorke nemaju nikakve veze ni sa čim drugim, niti sa građanskim niti sa nacionalnim konceptom vlasti, one imaju veze jedino sa činjenicom da SDA ne vlada u KS“, kaže Huskić.
Sjećanja na „Aprilski paket“
No, to bi se uskoro moglo promijeniti i SDA bi, nakon dogovora sa DF-om i SBB-om mogla ponovo zauzeti ključne pozicije u organima vlasti u KS, ukoliko za to bude dovoljno glasova u kantonalnoj Skupštini. Kako su politička previranja na bh. pollitičkoj sceni česta, čemu svjedoči i pad „Aprilskog paketa“ ustavnih promjena iz 2006. godine „za samo jedan glas“, nije posve sigurna ni smjena aktuelne Vlade KS. Previranja se već naslućuju. Izražavajući protivljenje rušenju „šestorke“, član SBB-a zastupnik u Parlamentu BiH Damir Arnaut podnio je u ponedjeljak (16.12.) ostavku na stranačke funkcije ističući da su mu „nejasna“ obrazloženja aktuelnog rukovodstva SBB-a za rušenje „multietničke“ Vlade KS.
Reagirale su i ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Italije. „U svjetlu nedavnih prijedloga političkih lidera za smjenu Vlade KS, ponavljamo da smo posvećeni građanima BiH i reformama koje će njima pomoći, a ne bilo kojoj političkoj stranci ili grupaciji. U prethodnih 12 mjeseci uvjerili smo se da je koaliciona vlada (KS) imala jasnu i pozitivnu viziju o tome kako unaprijediti život građana... BiH su potrebni političari koji su dorasli zadacima s kojima se zemlja suočava, a mi ćemo nastaviti pružati podršku onima koji su odlučni da se s istima suoče na efikasan način“, navodi se, između ostalog, u zajedničkom saopćenju.