Christian Schmidt promijenio Izborni zakon i Ustav FBiH

Odlukom visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta povećan je broj delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, dok je „ostalim" omogućeno da budu zastupljeni u federalnom Domu naroda. Izmjene su nazvane „Paket funkcionalnosti", a njima se, prema prvim tumačenjima, ukida mogućnost da dvije trećine delegata u jednom etničkom klubu mogu svaku odluku proglasiti pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa.

„Dom naroda sastoji se od osamdeset delegata, i to po dvadeset tri delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i jedanaest delegata iz reda Ostalih", piše u amandmanu koji je nametnut na Ustav Federacije BiH odlukom visokog predstavnika. Ovom odlukom nije prekršen princip da svaki kanton daje po jednog Bošnjaka, Srbina i Hrvata, ali će se sada ova stavka odnositi i na „ostale". Klub „ostalih" povećava se na 11, i svaki kanton će biti u mogućnosti delegirati jednog delegata iz ovog kluba, što do sad nije bio slučaj.

Odluka visokog predstavnika je objavljena na službenoj stranici OHR-a. http://www.ohr.int/izjava-visokog-predstavnika-christiana-schmidta-paket-funkcionalnosti/

Schmidt: „Izmjene neophodne radi evropskog puta BiH"

Šef OHR-a poručio je biračima da je donio odluke koje će osigurati da se njihov glas računa i da će njihova demokratska volja biti ispoštovana. „Vi ste demokratskim glasanjem pokazali svoju odgovornost. Sada, vaša glasačka volja mora biti ispoštovana. Mora uslijediti brzo formiranje vlada, parlamenata i pravosudnih institucija", izjavio je šef OHR-a pojašnjavajući kako su izmjene bile neophodne radi evropskog puta BiH, odnosno sticanja kandidatskog statusa.

Schmidt je istakao da je „previše vremena izgubljeno" i da „neophodnim zakonodavnim ili izvršnim odlukama nedostaje transparentnosti ili se one jednostavno blokiraju i ne provode". Dodao  je kako je za sudbinu ove zemlje „ključno da više ne bude blokada".

„Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH. One će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali. Izmjene koje sam danas uveo neće uticati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na direktne izbore već na post-izborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tijela", pojasnio je Schmidt.

Bez zadiranja u suštinu Daytonskog sporazuma?

On je dodao da se ne radi o krupnim izmjenama koje zadiru u Daytonski sporazum jer „pravo da se mijenjaju odredbe daytonskog ustava države je isključivo pravo Parlamenta BiH".  Schmidt je napomenuo da se odlukama uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. „Nakon današnjih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem", dodao je šef OHR-a.

„Također sam dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svako može ostvariti direktno učešće u političkom odlučivanju, a posebno da mladi imaju pravo da izađu sa svojim interesima i potrebama. Ovo nije zasnovano na etničkoj pripadnosti, ali neće ugroziti pravo konstitutivnih naroda da štite svoje vitalne interese", naglasio je Schmidt.

Kazao je kako postoji potreba da konstitutivni narodi zadrže svoje zaštitne mehanizme, a da istovremeno ti zaštitni mehanizmi ne mogu biti upotrijebljeni za paralizu sistema. „Ovom odlukom sam povećao broj delegata u Domu naroda. Time se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić, te u nekim drugim presudama. Također, sada po prvi put "Ostali" iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH", pojasnio je Schmidt.

Visoki predstavnik je posebno naglasio da „ne postoji način da se ugrozi struktura BiH kao jedinstvene, suverene države, koja se sastoji od dva entiteta, sa tri konstitutivna naroda i Ostalima". „Mi moramo prilagoditi koncepte iz 1995. novoj, otvorenoj i razumnoj mladoj generaciji", kazao je.

„Stranke, političari i politički kalkulanti koji žele misliti da je blokada donošenja odluka moguća kao legitimno sredstvo u multietničkoj Bosni i Hercegovini varaju se i ja ću u budućnosti koristiti sve svoje ovlasti da to deblokiram! U svim slučajevima, ako bude potrebno", naveo je Schmidt.

Prve reakcije političara

Prva politička stranka iz  BiH koja je regirala na odluku OHR-a bila je Stranka demokratske akcije (SDA). Visoki funkcioner SDA Halid Genjac „izrazio uvjerenje da je Schmidt proglasio rješenja koja su u interesu građana i da nisu diskriminatorska". Čekaju se i druge reakcije, posebno one iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH odakle je stizalo i njajviše prigovora na dosadašnji Izborni zakon.

Za novinjara HINA-e (Hrvatske izvještajne novinske agencije) Ranka Mavraka odluka je očekivana. „Bilo je samo pitanje pogodnog trenutka kada će Schmidt djelovati nakon što su političari iz BiH pokazali da nisu u stanju sami postići racionalne dogovore i kada su pomislili da različitim pritiscima pa i demonstracijama pred OHR-om mogu natjerati međunarodnu zajednicu da bude pukim promatračem sve većeg kaosa u zemlji", kazao je Mavrak za DW.

Ispunjena očekivanja HDZ-a?

Mavrak pojašnjava da je Schmidtova odluka na tragu provedbe presude Ustavnog suda BiH o manjkavostima u izbornom zakonu u predmetu „Ljubić" i da će djelimično odgovoriti zahtjevima Hrvata iz BiH i njihovih najuticajnijih političkih predstavnika. „11 umjesto 6 predlagača znači da Hrvati iz hrvatskih stranaka ubuduće imaju prednost pri predlaganju predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH, odnosno pri uspostavi izvršne vlasti, a predlagači iz građanskih stranaka teško će dostići taj broj", pojašnjava Mavrak.

Nametanje izbornih promjena iznenadilo je novinara iz Mostara Igora Božovića. „Očekivao sam da se ovakvo što dogodi prije izbora, ali s druge strane, vjerujem da nije riječ o neozbiljnim uplitanjima, već da je ovo dio onih promjena koje su proteklih proteklih mjeseci zaustavljene protestima. Govorim kao novinar, ali i kao pripadnik hrvatskog naroda, da dobar dio države još uvijek čeka rješavanje pitanja izbora članova Predsjedništa BiH, tako da ovo sigurno neće umanjiti 'bijes' unutar hrvatskoga političkog korpusa", kaže Božović za DW.

Direktor IFIMES-a (Međunarodni centar za blisko-istočne i balkanske studije) Zijad Bećirović smatra da je riječ o „rješenju koje neće nikoga zadovoljiti". „HDZ nije u potpunosti uspio u svojim nakanama, ali su dobili određene ustupke. Probosanska strana će ostati uskraćena za implementaciju međunarodnih presuda, a što je visoki predstavnik svjesno zaobišao pravdajući se navodnim zadiranjem u Daytonski sporazum. Očigledno da je Visoki predstavnik napravio kompromis i pokušao zadovoljiti hrvatsku stranu", smatra Bećirović.

Ambasada SAD-a: „Vraćanje funkcionalnosti Federacije BiH"

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH pozdravila je odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da „ojača stabilnost i funkcionalnost BiH kroz izmjene Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona BiH". Ocijenjeno je da je odluka „hitna i neophodna".

Ambasada navodi „da je vraćanje funkcionalnosti Federacije prvi korak ka ponovnom uspostavljanju unutrašnje ravnoteže koju BiH zahtijeva da bi se pozabavila pitanjima upravljanja, pružila prosperitet, odgovorila na šire geopolitičke izazove i osigurala svoje mjesto u euroatlantskoj zajednici naroda".

„Sjedinjene Države snažno podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH. Sada je na političkim liderima Federacije da iskoriste ovu priliku da ostave po strani razlike, rade na napretku i izgrade bolju budućnost za one koje predstavljaju. Oni koji žele da razbiju institucije ove zemlje, bilo iz Federacije ili iz Republike Srpske, u korist svojih političkih interesa, odgovaraće", saopćeno je iz Ambasade SAD-a.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu