Pitanje izbjeglica: kuda ide Njemačka?

Dan poslije izbora u njemačkim pokrajinama Saksoniji i Tiringiji (1. septembra 2024.) šef njemačkih Liberala (FDP) Kristijan Lindner nastupio je pun jeda: „Ljudima je dozlogrdilo to što je država možda izgubila kontrolu nad doseljavanjem u Njemačku i dodjelom azila." Lindner je dodao da nikoga više ne interesuje šta pravno može ili ne može, jer „građani žele da vide rješenje".

Lindner je ministar finansija u takozvanoj semaforskoj koaliciji Socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Liberala. Ta vladajuća koalicija je na pokrajinskim izborima doživjela debakl. Alternativa za Njemačku (AfD) je na tim izborima u obje pokrajine dobila dvostruko više glasova nego sve tri vladajuće stranke zajedno.

Više od tri miliona izbjeglica u Njemačkoj

Ankete su poslije izbora pokazale da je odlučujuća tema za izbore bila migraciona politika. Krajem 2023. u Njemačkoj je zvanično bilo 3,2 miliona izbjeglica, od toga više od milion Ukrajinaca. Sirijci su drugi po brojnosti.

Prošle godine postavljeno je 352.000 novih zahtjeva za dodjelu političkog azila. Procjenjuje se da će ih ove godine biti 270.000. Najveći broj zahtjeva se odbije. U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima za prošlu godinu, živi svega 44.000 osoba kojima je odobren politički azil. Mnogo su brojniji ljudi koji dobijaju privremenu zaštitu. 745.000 ljudi ima izbjeglički status prema Ženevskoj konvenciji. Dodatnih 326.000 jesu pod takozvanom subsidijarnom zaštitom, jer u njihovim zemljama bijesni građanski rat.

Oko pola miliona izbjeglica čekaju da se završi njihov postupak. Njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova navodi da u Njemačkoj borave 227.000 ljudi koji su obavezni da napuste zemlju, ali 80 odsto njih ima takozvani „duldung", privremeni boravak, jer država toleriše njihovo privremeno zadržavanje u zemlji zbog prepreka koje odlažu njihovo deportovanje.

Savezna vlada namjerava da uvede oštriju migrantsku politiku

Poslije napada nožem u Zolingenusamo nedjelju dana prije pokrajinskih izbora, a počinilac je Sirijac koji je čekao da ga protjeraju iz Njemačke, njemačka Vlada je najavila pooštravanje migracione i bezbjednosne politike. Vlada planira da ukine novčanu podršku onim podnosiocima zahtjeva za dodjelu političkog azila, za koje bi prema evropskom Dablinskom sporazumu bila nadležna neka druga evropska država, a ne Njemačka. 

Planiran je i povećan broj deportacija. To bi se uradilo na taj način što bi i lakša krivična djela podnosilaca zahtjeva, suspendovala njihovo pravo na postupak za dodjelu azila. Trebalo bi da se ubrzaju pregovori i sklope sporazumi sa zemljama koje nisu članice Evropske unije kao što su Moldavija, Kenija i Filipini, o prihvatanju izbjeglica koji se nalaze u Njemačkoj.

Stranke Unije dovode u pitanje pravo na azil

Hrišćansko-demokratska unija (CDU), kao i njena sestrinska stranka Hrišćansko-socijalna unija (CSU) u Bavarskoj, čine zajedno najveći opozicioni poslanički klub u Njemačkoj. Njima prijedlozi Vlade ne idu dovoljno daleko. Još uoči izbora političari te grupacije zahtijevali su ukidanje prava na azil i vraćanje izbjeglica s njemačkih granica.

Šef CDU Fridrih Merc sada je izjavio da „neće odstupiti ni milimetar od tog zahtjeva“. On je rekao: „Zapravo je problem migracioni pritisak kojim se ne upravlja. Na pet deportacija dolazi sto novopridošlih. Semaforska koalicija mora temeljno da koriguje svoju migracionu politiku."

Socijaldemokrate i Zeleni to odbijaju. Jedna od dvoje partijskih predsjednika socijaldemokrata Saskija Esken rekla je da takvi prijedlozi nisu u skladu s njemačkim Ustavom: „Pri svemu što činimo u politici koja obezbjeđuje upravljanje i kontrolu, ali čuva i humanost i naše obaveze, nećemo dirati Ustav. Nećemo prekršiti ni naše međunarodne ni naše evropske pravne obaveze“.

Nova tema za svađu u Vladi

Liberali ne misle tako. Njihov šef Lindner kaže da bi zabrane mišljenja u određenom pravcu bile pogrešne. Dodao je da je njegova partija otvorena za razgovore o mijenjanju evropskih zakona kao i njemačkog Ustava. Time se dan poslije izbora stavio na stranu opozicionih demohrišćana.

Lindner je dodao, ako partije demokratskog centra kao što su CDU, CSU, SPD, Zeleni i FDP nisu u stanju da nešto učine, „onda će građani u doslovnom smislu te riječi potražiti alternativu“, aludirajući time na Alternativu za Njemačku. 

Prvi sastanak Radne grupe migracija

To je upozorenje za nadpartijsku radnu grupu koju je sazvao savezni kancelar, socijaldemokrata Olaf Šolc poslije napada u Zolingenu. Šef demohrišćana Merc je prethodno Šolcu ponudio saradnju. Radna grupa se prvi put sastala u utorak (3. septembar), a predsjedavali su ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer iz redova socijaldemokrata, kao i ministar pravosuđa, liberal Marko Bušman.

Na stolu su bili već predočeni planovi pooštravanja bezbjednosne i migracione politike njemačke Vlade. Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je radna grupa otvorena za prijedloge demohrišćana i pokrajina.

Demohrišćani su u tom pogledu jasni: „Ako vladajuća koalicija želi da razgovara s nama o rješenju, onda na dnevnom redu mora da bude prva tema ograničavanje doseljavanja, a ograničavanje može da se postigne samo vraćanjem sa njemačkih državnih granica“, rekao je lider njemačkih demohrišćana Merc.

Bezbjednost i red više nisu garantovani

Odavno se diskutuje da li je pravno moguće da se izbjeglice vrate sa granica. Merc, inače pravnik, uvjeren je da Njemačka ima tu mogućnost. On se poziva na član 72. Ugovora o funkcionisanju EU, koji to dozvoljava kada „više nisu osigurani bezbjednost i red naše zemlje“, kako kaže šef demohrišćana.

„Trenutno doživljavamo disfunkcionalsnost u važnim državnim funkcijama. To vidimo u školama, vidimo u bolnicama, u ljekarskim ordinacijama, to vidimo u mogućnostima smještaja na tržištu stanova. To u ovom obimu ne možemo da dopustimo“, rekao je Merc.

Suspendovati pravnu regulativu Evropske unije?

Ekspert za ustavno pravo iz Konstanca Danijel Tim smatra da se Mercov prijedlog „može pravno potkrijepiti" . On je za list „Frankfurter algemajne cajtung" rekao da to ne bi prekršilo ni Ustav ni Ženevsku konvenciju o zaštiti izbjeglica, ali bi moglo da se osporava na Evropskom sudu. On ipak smatra da bi Njemačka i tu mogla da dobije spor.

Austrijski istraživač migracija Gerald Knaus upozorava na posljedice njemačkog vraćanja migranata sa granica. „Suspendovati pravnu regulativu Evropske unije, to bi bila atomska bomba. To bi dovelo do oponašanja takvog postupka kod  mnogih u EU“, rekao je Knaus za Drugi program njemačke televizije (ZDF). On kaže da je ispravno da se nešto preduzme protiv ilegalnih migracija. „Ali nije put ka tome da ljude šalju od jedne do druge zemlje u Evropskoj uniji, već da se smanji ilegalno doseljavanje u Evropsku uniju“. On je dodao da bi to moglo da se reguliše tako da se postupak dodjele političkog azila premjesti u bezbjedne treće zemlje koje nisu članice EU.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu