“Plamen mira” putuje Evropom

Nijemac Hanz Jutzen Iz Ahena ima 73 godine i mogao bi se s pravom pohvaliti da živi dinamičnim životom. U mladosti je bio rudar i trenirao borilačke vještine. Zatim je bio instruktor u specijalnim policijskim jedinicama. 1974. je poslije jednog žestokog sukoba sa demonstrantima protiv kojih je bila upotrijebljena sila i vodeni topovi napustio taj posao.

Nakon toga studira pedagogiju, postaje profesor i na kraju direktor jedne večernje škole u Bonu. Tokom rata u Bosni i Hercegovini u njegovu školu dolaze izbjeglice i on se počinje baviti humanitarnim radom. Čak jedanaest konvoja pomoći je odvezao u Tuzlu, tokom rata, za šta kasnije bio odlikovan “Ordenom za zasluge Savezne Republike Njemačke.

Posljednje dvije godine sa grupom prijatelja okupljenih u “Ahenskoj mreži” - organizaciji za humanitarnu pomoć i interkulturalni mirovni rad, a pod pokroviteljstvom Evropskog parlamenta, on pripriprema maraton pod nazivom "Plamen mira - Flame for peace".

Njegova ideja postaje stvarnost i u okviru obilježavanja stote godišnjice početka Prvog svjetskog rata maraton kreće iz Sarajeva 28. jula ove godine. Plamen mira nosit će sportisti kroz 55 evropskih gradova, među kojima je i Srebrenica. Na ulasku u svaki grad i mjesto maratonce će dočekati lokalni trkači koji će ih i ispratiti. U svakom gradu će biti pripremljen prigodan kulturni program za doček "Plamen mira".

Plamen mira u Srebrenici

Plamen mira je u petak (1. augusta 2014.) stigao na područje Srebrenice iz Srbije na graničnom prelazu „Most Skelani“. Na granicu koju čini željezni most preko rijeke Drine, gdje su ginuli ljudi u sva tri posljednja rata donijela ga je Nikoleta Vučetić i Peter Bartel, ultramaratonac koji ima 73 godine ali uz pomoć prepravljenog bicikla u trotinet, namjerava preći svih 3000 kilometra trase maratona. Trasa vodi kroz 12 zemalja (55 gradova), a završit će se u njemačkom gradu Ahenu, 21. septembra na Svjetski dan mira.

Nakon pređenih 45 kilometara u Srebrenici razgovaramo sa njima. Nikoleta je prvi put u Srebrenici. Zbog svega što je čula o ovom gradu, sada kada je tu, ne može da sakrije emocije, uzbuđena je, plače i teško govori: “Bilo je naporno, ali ja volim trčati i to mi ne predstavlja problem. Sada kada sam ovdje u Srebrenici pred oči mi dolazi sve ono što sam slušala ili putem medija gledala o ovom gradu. Ne mogu da sakrijem ono što osjećam, a to je velika tuga. Sa druge strane, ovo mi daje još više snage za maraton jer naš cilj i jeste da više nikad ne bude rata”.

Peter Bartel kaže da to što je kao sportista ovdje mu ne znači toliko, koliko bliska istorija Srebrenice: “Znamo svi šta se u Srebrenici dešavalo i ja sam pod velikim utiscima zbog toga.”

Pokazuje nam svoju vizit kartu na kojoj piše “Nije važno šta čovjek postigne kao sportista, važno je kakvim čovjekom ga sport napravi.”

“Vođen tom idejom sam i počeo da trčim ultramaraton jer želim na taj način, baveći se sportom sebe načiniti boljim nego što jesam. 1980. sam trčao svoju prvu etapu u dužini od 100 kilometara. Učestvovao sam na mnogo 24-satnih maratona. Rekord mi je 1000 kilometra na traci za trčanje“.

Pitamo ga kako mu se sviđaju bosanski predijeli kroz koje je trčao do sada. “Priroda je prelijepa u Bosni i Hercegovini. Ljudi su ovdje toliko srdačni da je to ono što me oduševljava,” kaže Peter Bartel za Deutsche Welle.

Objedinjavanje mladih

Predsjednik Ahenske mreže Hanz Jutzen kaže nam da pored maratona postoji i drugi dio ove mirovne inicijative: “Drugi dio je teatarski, isto tako važan. Sa istim ciljem, da objedini mlade iz Evrope kao i maraton. Taj dio projkta se zove Bina mira. U tom teatarskom projektu se susreću ljudi iz različitih zemalja. Imamo grupe iz Zrenjanina, Banja Luke, Zagreba, iz Slovenije, Luksemburga, Belgije, Francuske itd.”

Cilj je ujediniti mlade ljude u borbi za mir. Upitan da nam u najkraćem kaže koji je osnovni cilj cijele akcije Jutzen kaže: “Glavni zadatak je da se mladi iz različitih zemalja u martonu i teatarskim predstavama susreću, razmijenjuju ideje i djeluju u pravcu mira.”

Pitali smo ga i koja mu je ideja bila vodilja pri odabiru trase maratona na što Hanz Jutzen kaže: “Prvo smo gledali neke istorijske činjenice. Prije 1200 godina u Ahenu je umro Karlo Veliki za kojega moramo biti svjesni da on nije bio samo čovjek koji je recimo na kultrunom planu učinio mnogo, već da je bio i čovjek koji je vodio ratove. To je bilo prije 1200 godina, ovo sad prije 100 godina je bila objava rata Austrugarske Monarhije Kraljevini Srbiji. Cilj je da se Plamen mira pronese i kroz mnogo drugih ratnih stratišta, ne samo iz svjetskih ratova i posljednjih sukoba na Balkanu već i drugih, tako da se i na taj način pokaže kako se treba graditi mir.”

Savjetnik Načelnika opštine Srebrenica, Amir Kulaglić je pozdravljajući učesnike maratona u ime Opštine Srebrenica pored ostalog rekao: “ Nužan preduslov za sve drugo što je Srebrenici danas potrebno je obnova povjerenja, suživota i tolerancije među građanima Srebrenice. Ostatak BiH, ali i zvaničnici širom Evrope i svijeta mogu i trebaju pomoći Srebrenici u pronalaženju zajedničkog načina razumijevanja, uspostavi mira i obnovi ove nekada jedne od najrazvijenijh opština u Bosni i Hercegovini.”

Sunce nad Srebrenicom

Obraćajući se Srebrenčanima okupljenim u čast dolaska maratona Hanz Jutzen je pored ostalog rekao: “Svo vrijeme danas pratila nas je kiša. Na ulazu u Srebrenicu grad koji je inače bio pokriven mrakom u ratu, granulo je sunce što smatram veoma dobrim znakom za Plamen mira ali i ovu djecu iz Srebrenice što su trčala sa nama.”

Na području opštine Srebrenica baklju Plamena mira kroz Skelane su nosili mladi fudbaleri FK Budućnosti iz ovog mjesta od Srebrenice udaljenog 45 kilometra. Kroz Srebrenicu preuzeli su ga mladi fudbaleri FK Guber-a koji u ovoj godini slavi 90 godina od osnivanja. Posljednju dionicu učesnici maratona su pretrčali uz pratnju članica Ljetne fudbalske škole za djevojke i djevojčice koje su ga u 16 sati donijele na plato ispred Kulturnog centra Srebrenica, gdje su članovi KUD Vaso Jovanović pripremili prigodan kulturni program za doček i ispraćaj Plamena mira i učesnika manifestacije.

Nakon što su prenoćili u Omladinskom naselju u Potočarima maratonci su jutros (2 .august) položili cvijeće i odali poštu žrtvama genocida u Memorijalnom centru Potočari. Maraton nastavlja dalje i u današnjoj etapi ide put Bratunca i Zvornika gdje ponovo prelazi državnu granicu ulazi u Srbiju i grad Loznicu u kojoj će večaras maratonci prenoćiti.