Počast žrtvama Prvog svjetskog rata
27. juni 2014Njemačka kancelarka Angela Merkel i šefovi ostalih 27 zemalja članica Evropske unije zajedno su posjetili muzej u poljima Flandrije i ispred memorijalnog spomenika "Menin Gate" odali počast stradalim vojicima. Na ploči memorijalnog spomenika ugravirano je 55.000 imena nestalih vojnika britanskog Commonwealtha - među njima je i ime jednog rođaka britanskog premijera Davida Camerona. Tamo su šefovi država i vlada minutom šutnje odali počast žrtvama Prvog svjetskog rata. Riječ je o 17 miliona stradalih u periodu od 1914-1918.
Stotine hiljada mrtvih
Region oko Yperna na sjeverozapadu Belgije posebno simbolizira strahote Prvog svjetskog rata. U Flandriji su njemačke trupe 1915. po prvi put upotrijebile otrovni plin.
U borbama je stradalo stotine hiljada britanskih i njemačkih vojnika. Mnogi leševi potonuli su u muljevima flandrijskih polja. Njihova tijela nikada nisu identificirana niti zvanično pokopana.
28. juna 1914. je smrtonsni atentat na austrijskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda u Sarajevu doveo do izbijanja Prvog svjetskog rata. Mjesec dana kasnije je Austro-Ugarska Srbiji objavila rat. S obzirom na tadašnja savezništva, u rat su ušle Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Rusija. Tek nakon četiri godine, 11. novembra 1918. rat je završen porazom Njemačke i Austrije.
"Besmisleno, beskrajno, nemilosrdno"
Predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy je tokom ceremonije pronašao nadahnute riječi: "Tog prelijepog ljeta ljudi u Evropi više nisu imali predožbu o tome šta znači sveobuhvatan rat", rekao je ovaj političar porijeklom iz Flandrije. Na kraju su milioni, i to na svim stranama, izgubili živote: "Eksplozije, plin, smrad, strah, beskraj, nemilosrđe." Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila: "Mislim da nam to još jednom pokazuje u kakvom dobrom vremenu sada živimo, postojanjem Evropske unije i zbog toga što smo naučili iz historije."
Odluka o predsjedniku Evropske komisije
Očekuje se da će čelnici EU na samitu u petak (27.6.) donijeti odluku o predsjedniku Evropske komisije. Evropski socijalisti su, prema izjavama nekih od vođa zemalja EU, pristali na to da na mjesto predsjednika Evropske komisije bude izabran kandidat stranaka desnice, Luksemburžanin Jean-Claude Juncker, koji će morati da uvaži zahtjeve socijalista da se snažnim investicijama, uz "stezanje kaiša", pokrenu proizvodnja i otvaranje radnih mjesta u cijeloj EU.
Izboru Junckera se, uz mađarskog premijera Viktora Orbana, još uvijek ozbiljno protivi jedino britanski premijer David Cameron, ističući britanski stav da je Juncker "previše federalno nastrojen" kad je riječ o budućem razvoju EU. London ne želii jačanje političke Evrope, već prvenstveno da EU bude veliko slobodno tržište.
Danas će lideri EU potpisati sporazum o pridruživanju s Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom, a očekuje se i da potvrde odluku šefova diplomatija EU da se Albaniji dodijeli status kandidata za članstvo.