„Podjela Kosova je srpska ideja“

Vrelo je ljeto na Balkanu. I politička klima je usijana. Hašim Tači, predsjednik Kosova, govori o „korekciji granice sa Srbijom". Svoju novu ideju je najprije otkrio jednoj stranoj novinskoj agenciji. Albanci su za nju saznali tek iz stranih medija.

Kosovski premijer Haradinaj se snažno brani od toga. Iz mjesta gdje provodi odmor poslao je poruku: „Riječi ne mogu da promijene granice".

Edita Tahiri, bivša glavna pregovaračica u kosovsko-srpskom dijalogu, proglašava neuspjeh kosovske vlade i kaže: „To je zamka. Kosovo je već učinilo mnoge ustupke u Rambujeu i Beču. Naš najveći kompromis je bio 'Ahtisarijev paket' prema kojem je srpska manjina, koja čini pet odsto stanovništva, dobila deset opština, dakle, 25 procenata površine države".

I većina medija je protiv Tačijevog prijedloga za korigovanje granica. „Ideja o podjeli Kosova je srpska ideja, a ne albanska ili međunarodna", piše albanski pisac Mahmet Kraja u svom članku o toj temi. „Podjela Kosova je besprimjerno 'rješenje' zamrznutog konfklita tempiranom bombom. To bi trebalo da zastraši Kosovare da bi oni prihvatili podjelu kao nešto za šta ne postoji alternativa."

Tači svakodnevno na svojim konferencijama za novinare ponavlja: „Nećemo odustati. Uspjećemo. Dobićemo Preševsku dolinu".

Glasovi iz Preševske doline kažu da bi podjela izazvala tragediju. Preševska dolina ima tri opštine: Preševo, Medveđu i Bujanovac, koje ne bi trebalo da budu podijeljene. Šaip Kamperi, gradonačelnik Bujanovca, naglašava da „Preševska dolina ne želi rješenje koje bi povrijedilo teritorijalni suverenitet Kosova".

Iz Albanije stiže malo toga. Albanska vlada se zvanično ne izjašnjava o tome. Albanska opozicija se okreće protiv onoga što naziva „trgovinom albanskom zemljom". „Albanci ne mogu da međusobno razmijene dvije albanske teritorije", kaže bivši poslanik Kočo Kokedima.

„U koncentrisanoj akciji, Tači je gotovo istovremeno sa srpskim predsjednikom Vučićem objasnio Albancima svoju ideju, što izgleda kao pripremljen scenario", piše publicista, političar i bivši novinar Veton Suroi: „Srpski predsjednik je zajedno sa Hašimom Tačijem gledao na mapu da bi pregovarao o tome koje teritorije bi mogle biti razmijenjene. To ništa ne mijenja na tome što Hašim Tači za srpskog predsjednika ostaje predsjednik 'privremenih institucija Kosova i Metohije'. To znači, šta god njih dvojica odlučili, odnosi između Srbije i Kosova će ostati nepromijenjeni. O teritorijalnim 'korekcijama' mogu pregovarati samo dvije zemlje koje se međusobno priznaju. Ono što dva predsjednika upravo pokušavaju, liči na postupak Miloševića i Tuđmana koji su – pognuti nad geografskim kartama – za vrijeme raspada Jugoslavije pokušali da stvore nove realnosti", dodaje Suroi.

Arben Čejku, bivši albanski ambasador na Kosovu i Makedoniji, naglašava da konflikt između Kosova i Srbije nije teritorijalan konflikt, već konflikt oko statusa Kosova; „Međunarodna zajednica neće polovična rješenja. Ona hoće partnere, sa kojima mogu da se vode razgovori o prijemu u EU (Srbija) ili u NATO (Kosovo)", rekao je Čejku u intervjuu za albansku televiziju Faksnjuz.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android