1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ko je zakazao?

Dragan Maksimović16. maj 2014

I pored obilnih poplava 2010. godine, koje su uništile domaćinstva uz riječne tokove, lekcija nije naučena. Da, poplava ima i u svijetu, ali se pripreme za odbranu od poplava u mnogim zemljama rješavaju na vrijeme.

https://p.dw.com/p/1C1Pv
Poplave u Lazarevu kod Banje Luke
Poplave u Lazarevu kod Banje LukeFoto: DW/D. Maksimovic

Prije nekoliko dana, početkom maja, tokom velikih poplava na području cijele BiH, stanovništvu su po ko zna koji put u proteklih godina uništeni usjevi, voda je ušla u domaćinstva, a štete su bile nemjerljive. Posebno se to odnosi na priobalne dijelove uz Drinu i Savu, gdje su i 2010. godine zabilježene nezapamćene poplave. Ilustracije radi, tokom posljednjih poplava prije nekoliko dana jedan mještanin naselja oko Gradiške, ogorčen jer mu je voda po treći put poplavila cijelo imanje, izrekao je jednu zanimljivu činjenicu: „Prije sto godina, tamo gdje je sada autoput Banjaluka-Gradiška, ljudi su napravili kanal koji je odvodio tu vodu. To su uradili pametni ljudi. I sada se našle budale da zatrpaju taj kanal, jer drugačije nisu mogli da naprave nadvožnjak. I, normalno je da voda nema kuda da odlazi.“

Poplave u Lazarevu
I kuće i usjevi u RS su poplavljeniFoto: DW/D. Maksimovic

Ovo je problem države

U ovoj izjavi se zapravo očituje pravo stanje stvari u cijeloj BiH, gdje se stvari rješavaju u hodu, a ne prave se nikakve preventivne mjere kako bi se spriječila katastrofa širih razmjera, ili bar koliko je to moguće. Duško Vejnović, stručnjak za pitanja bezbjednosti, kaže da je problem postojanje razuđenog sistema gdje svako radi po svom nahođenju, umjesto da postoji jedan sistem iz kojeg bi se upravljalo kriznim situacijama: „Moramo ovdje gledati BiH kao državu. Vanredne okolnosti, izvori i oblici ugrožavanja ljudi su u povećanom obimu. Uvijek su postojali planovi zaštite i bezbjednosti građana, kao što postoji i za odbranu države kao cjeline. To je problem države. U zadnjih 48 sati - osim verbalne humanosti - nedovoljno je došla konkretna solidarnost u smislu planova upotrebe zaštite i bezbjednosnih i odbrambenih jedinica u BiH, kao i kooperativna povezanost po potpisanim ugovorima i konvencijama regionalnog karaktera unutar EU.“

Vanredno stanje u pola države

Vlada Federacije BiH je proglasila vanredno stanje na cijeloj teritoriji tog entiteta, ali je ostalo nejasno zbog čega to nije učinila i RS, iako za to ima osnova. Špekuliše se da su razlozi ti što se u tom slučaju mijenja struktura odlučivanja, i sve se odvija po režimu vanredne situacije.

Duško Vejnović
Vejnović: problem je što svako radi po svom nahođenjuFoto: DW/D. Maksimovic

U Civilnoj zaštiti RS tokom nedavnih poplava rekli su da je jedan od bitnih uzročnika poplava ljudski faktor, s obzirom da, pored velikih padavina, problem predstavlja i nebriga prema kanalskom sistemu, što je opet u nadležnosti službi koje se bave tim pitanjima.

Vejnović ne želi direktno da imenuje ko je kriv, ali ističe da se nije naučila lekcija iz 2010. godine. Postoje, tvrdi on, planovi zaštite bezbjednosti i odbrane i planovi za vanredne okolnosti, samo ih treba neko primijeniti: „Najveću aktivnost odradili su mediji i novinari. Dobro su saopštavali narod. Ovo je vanredna okolnost, ali mora se angažovati više ljudstva i materijalno tehničkih sredstava.“

Ne funkcioniše sistem

Stanje na terenu pokazuje, nažalost, kaže Vejnović, da ne funkcioniše sistem i da je država trebala da reaguje na vrijeme. Potreban je, kaže, viši stepen solidarnosti, efikasnosti i odgovornosti, a nema dileme da su političke elite te koje rješavaju ova pitanja: „Vanredne situacije se i zovu vanredne jer su iznenadne, ne može vas vanredna situacija iznenaditi, to samo znači da nije bilo spremnosti. Postoje planovi, koji treba preventivno da budu u pripremi i da se stave u funkciju onoga trenutka kada vanredna situacija nastupi.“

Klizište u Topčić polju, u blizini Zenice
Poplave su teško pogodile i područje oko Zenice. Na fotografiji: klizište u Topčić poljuFoto: Elvis Barukcic/AFP/Getty Images

Rezime je da BiH nema adekvatan odgovor na vanredne situacije, što se pokazuje sada, ali se to pokazivalo i ranije tokom požara i drugih vanrednih situacija. Najveći problem je nedostatak novca, ali je i činjenica da se na kraju sva pomoć svodi na onu ljudsku – mještana ugroženih područja. Bez adekvatne opreme, a pitanje je i sa kakvim zalihama robnih rezervi raspolaže BiH, teško da se može bilo koji plan za vanredne situacije realizovati, ocjena je analitičara. Do sada je ovakav sistem nekako funkcionisao, ali će, s obzirom na dosadašnju praksu – što poručuju i stručnjaci – taj sistem morati doživjeti ozbiljne promjene, ukoliko se želi pomagati stanovništvu u ugroženim dijelovima zemlje, bez obzira o kakvoj se vanrednoj situaciji radilo.