Porodična fotografija u znaku protesta protiv Janše

Posprdno ga zovu „mali Orban“ ili „Maršal Tvito", a njegovu zemlju „bivšim uzornim đakom EU“. Slovenačkom premijeru Janezu Janši, koji se na Zapadu smatra sve više dijelom takozvanog istočnog bloka u EU, to kao da ponekad imponuje.

U četvrtak u Kranju, gdje je svečarski počelo šestomjesečno predsjedavanje Slovenije Evropskom unijom, atmosfera je bila kao na mučnom porodičnom okupljanju. Ali, na kraju ni usiljena grupna fotografija nije ispala kako treba jer je Frans Timermans, potpredsjednik Evropske komisije, demonstrativno odbio da protokolarno stane pred objektiv zajedno sa Janšom i drugima.

To je bio Timermansov protest zbog bizarnog Janšinog izlaganja iza zatvorenih vrata. Tamo je, kažu neki učesnici, Janša osipao drvlje i kamenje po „komunističkim“ sudijama i poslanicima iz Slovenije, pa čak izvadio i nekakvu fotografiju na kojoj su sudije i politički protivnici zajedno i, markerom, zaokruživao problematične. 

Slika se potom pojavila na Tviteru. Na njoj su, pored Janšine omiljene mete i buduće konkurentkinje Tanje Fajon, i njenog stranačkog kolege Milana Brgleza, takođe i sudije Slavko Gazvoda i Matjaž Štok. Janša inače Socijaldemokrate rutinski naziva „komunistima“, a fotografija mu je tobože dokaz da su i neke sudije u istom čamcu.

Kritike i odbrana

Franciskus Kornelijus Gerardus Marija Timermans, kojeg svi zovu Frans, inače holandski socijaldemokrata, reći će kasnije da nije želio na isti podijum sa čovjekom koji je prethodno „neprihvatljivo napao i difamirao“ dvojicu sudija i dvoje socijaldemokratskih poslanika iz Evropskog parlamenta. Timermans je za Zidojče cajtung rekao da su nezavisnost pravosuđa i uloga izabranih poslanika temelji pravne države bez koje EU ne može da funkcioniše.

Kažu da je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na sastanku opomenula Janšu da i sudije imaju pravo na biografije, i da se moraju poštovati čak i kad se sa njima politički ne slaže. Na konferenciji za štampu, potom, Fon der Lajen nije govorila o konkretnom incidentu, ali je pozvala domaćina na poštovanje pravne države.

Nije samo Janšino obilježavanje nevoljenih sudija problem. Slovenački konzervativac odbija da imenuje tužioce u Tužilaštvo EU. Zbog toga je slovenačka ministarka pravosuđa, iz redova koalicionog partnera, nedavno podnijela ostavku.

Pred kamerama se Janša, prema ocjeni Frankfurter algemajne cajtunga, trudio da ne doliva ulje na vatru. Načelno je hvalio vladavinu prava kao „temelj evropske civilizacije“, obećao da će tužioci biti izabrani do jeseni (do kada Tužilaštvo EU, koje je počelo sa radom u junu, neće moći da istražuje u Sloveniji). Nejasno je odgovorio na pitanje kada će nastaviti finansiranje novinske agencije STA koje je obustavio nazvavši agenciju „nacionalnom sramotom“. 

Na pitanje zašto podržava sporni mađarski zakon koji navodno štiti djecu od homoseksualnosti, Janša je ukazao na pravo roditelji da vaspitavaju djecu i na „kulturološke razlike“ u Evropi.

Nade nisu velike

Tako je počelo predsjedavanje Slovenije koje će, kako se čini, obilježiti napetosti na liniji Ljubljana-Brisel.

Paradoksalno, upravo se toliko kritikovani Janša najglasnije zalaže da se ubrzaju pregovori sa Srbijom i komšijskim zemljama koje godinama čekaju pred vratima EU. Ali, kako ocjenjuje njemačka štampa, pitanje je da li će Janša uspeti da to dovede u fokus predsjedavanja, s obzirom na druge probleme u EU.

Ni u samoj Sloveniji ne očekuju čuda. „Mislim da će postojati stalne tenzije između slovenačkog predsjedavanja, njihovih prijedloga i institucija EU“, kaže Uroš Esih, kolumnista ljubljanskog lista Delo.

Slovenija, republika koja je nedavno obilježila tri decenije nezavisnosti, poslednjih godina Janšine vladavine pada u sve dublje unutrašnje podjele. Premijer i danas svuda vidi ostatke komunizma tokom kojeg je 1988, kao dio „ljubljanske četvorke“, bio hapšen što je tada pokrenulo građanske proteste.

„Borili smo se za prava čovjeka koji je danas premijer“, rekla je nedavno za DW sociološkinja Renata Salecl. „Međutim, Janez Janša danas grubo gazi i ignoriše ljudska prava, demokratiju, slobodu okupljanja i slično. Vladajući političari u Sloveniji sve više se okreću od demokratije i ljudskih prava – a to su vrijednosti koje sam uvijek povezivala sa nezavisnošću.“

nr (dw, dpa, sz, faz)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu