Povratak Herceg-Bosne?!

Organizatori Sabora ističu kako cilj organizovanja nije odcjepljenje od Bosne i Hercegovine. Riječ je o saboru udruženja koje se zove Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (HZ HB) i koje je osnovano 1997. godine. Njen predsjednik je Vladimir Šoljić, nekadašnji prvi čovjek Federacije BiH i visokopozicionirani funkcioner HDZ-a BiH. On ističe kako HZ HB nema nikakve veze s projektom hrvatske samouprave iz 2001. godine.

“Neki Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu žele pomiješati sa zajednicom formiranom pred rat, neki sa Hrvatskim saborom osnovanim u vrijeme smjene Ante Jelavića. To je jedna udruga koja je apsolutno nepolitička i koja je djelovala u proteklih deset godina bez ikakvog sukoba sa zakonom“, ističe Šoljić. Ipak, Šoljić dodaje i ovo: „Averzija prema Herceg-Bosni je od onih koji namjeravaju da nas nema ovdje. Možda oni misle da je Herceg Bosna separacija. Ne! To je samo uređenje BiH u tom smislu da narodi budu ravnopravni.“

HZ HB služila očuvanju hrvatskih institucija u BiH

Najava održavanja Sabora HZ HB izazvala je veliki interes učesnika i javnosti, ali otvorila mogućnost i za brojne špekulacije. „HZ HB bi trebala biti, a dijelom već i jeste, središnja institucija za očuvanje identiteta Hrvata u BiH. Kako ona nema ni zakonodavnu ni izvršnu vlast, njeno djelovanje se ograničava na iniciranje i elaboriranje rješenja za brojna pitanja vezana za tešku i složenu situaciju u kojoj se nalaze Hrvati BiH. U prvoj fazi djelovanja HZ HB, odnosno u vrijeme prijenosa ovlasti s HR HB (Hrvatska Republika Herceg-Bosna, op.ur.) na institucije Federacije BiH i Bosne i Hercegovine, HZ HB je bila premosnica za očuvanje statusa brojnih hrvatskih institucija utemeljenih nakon raspada strukture vlasti u BiH u vrijeme rata kao što su mostarsko Sveučilište ili Radio Herceg Bosne“, kaže Šoljić.

Fra Luka Markešić: “Sve je to propali projekt!“

Sekretar Hrvatskog narodnog vijeća, fra Luka Markešić, tvrdi kako je samo ime Herceg-Bosne povezano s propalim političkim projektima, te kako Vladimir Šoljić nije najbolji izbor za pokretanje bilo kakve svehrvatske inicijative.

„Sve je to isti, propali politički projekt! Očito je da se na temelju govora o stalnoj ugroženosti i nezadovoljstvu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini žele dobiti određeni politički poeni“ naglašava Markešić.

U hrvatskim strankama navode da će na Saboru biti održan reizbor vodstva HZ HB, što je navodno trebalo biti davno obavljeno. Ističu da Sabor neće imati važnu političku dimenziju. No, teme koje će on razmatrati još nisu poznate.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ljutito odbacuje mogućnost da se zalaže za treći entitet u BiH.“Čuli ste sto puta do sada o trećem entitetu… Ako od mene to želite čuti, onda, nikada to nećete čuti od mene! Ja sam vrlo precizno rekao da se HDZ BiH zalaže za uređenje Bosne i Hercegovine kroz srednju razinu vlasti kroz četiri federalne jedinice. Centri tih jedinica bit će Tuzla, Sarajevo, Mostar i Banja Luka“, ističe Čović.

Pokušaj traženja jedinstva hrvatskih stranaka u BiH

Predsjednik HDZ-a 1990., Božo Ljubić, ističe kako ne dijeli stajališta koja su dogovorena u Prudu. „U svakom slučaju smatram da Bosna i Hercegovina sa dva entiteta nije moguća“ – stav je Bože Ljubića.

Analitičar Pejo Gašparević kaže da se čini da su Hrvati u Bosni i Hercegovini, politički govoreći, u jednom iskušenju na kakvom nakon Dejtonskog sporazuma nisu bili sve do sada. „Da li su Hrvati u BiH spremni da pokažu da li su politički zreli biti politički narod posredstvom onih koji su izabrani na izborima i jesu li ti političari kadri odigrati jednu krupniju igru, a ne zadovoljiti se niskokalibarskom politikom koja nema značajnije domete?“ – pita se Gašparević.

Sam inicijator sazivanja sabora Vladimir Šoljić naglašava kako sabor HZ HB neće biti još samo jedan sastanak „Kreševske šestorke“, no svakakako će biti pokušaj traženja jedinstva među hrvatskim strankama u BiH, kojeg do sada nije bilo.

Autor: Sanel Kajan

Odg. urednica: Marina Martinović