Iran: Predizborna kampanja na blokiranim društvenim mrežama

„Bez moje vlade u Iranu ne bi bilo društvenih mreža", pohvalio se 10. aprila iranski predsjednik Hasan Rohani. On je to rekao na njegovoj posljednjoj konferenciji za novinare održanoj prije zvaničnog početka predizborne kampanje za predsjedničke izbore. Državljani Irana 19. maja biraju novog predsjednika. Međutim, još uvijek nije poznato za koga će Iranci moći glasati. Tek u utorak 11. aprila je počeo zvanični rok za prijavu predsjedničkih kandidata koji za prijavu na raspolaganju imaju samo pet dana. Nakon toga dolazi prva prepreka na putu koji vodi do predsjedničke pozicije. Naime, Vijeće čuvara revolucije mora odobriti kandidaturu.

Vijeće čuvara revolucije je dio političkog sistema u Iranu i prije izbora potvrđuje „ideološku kvalifikaciju“ kandidata. Aktuelni predsjednik Irana Rohani također još jednom mora proći tu proceduru. Pri tome Rohani, koji važi kao reformator, unutar administracije ima neistomišljenika. 10. aprila je državna radio-televizija odbila uživo prenositi Rohanijevu konferenciju za novinare. Generalnog direktora iranske državne radio-televizije IRIB direktno postavlja vrhovni vođa Ayatollah Ali Hamenei. On pripada konzervativnim krugovima.

Zato se Rohanijeva konferencija za novinare uživo mogla pratiti preko Instagrama, jednoj od malog broja dozvoljenih društvenih mreža u Iranu. Rohanija na Instagramu prati više od milion ljudi zbog čega je popularniji od trenera iranske nogometne reprezentacije. „Reformsko orjentisane snage svoju bazu imaju među mladim, dobro obrazovanim slojevima društva“, izjavio je za DW politolog Sadegh Zibakalam sa Univerziteta u Teheranu: „Te snage do svojih pristalica najbolje dolaze preko društvenih mreža".

Rohani je svojim pristalicama pred posljednje izbore obećao nekoliko stvari. Prije četiri godine je najavio da će se založiti za okončanje tzv. „internetske blokade“.

Facebook i Twitter još uvijek blokirani

Novinar Reza Haghighatnejad u razgovoru za Deutsche Welle kaže da Rohani ne može sam postići to da svi Iranci dobiju pravo na pristup svim informacijama iz cijelog svijeta. „Od 2012. godine odluke koje se tiču mrežne politike donosi iransko Vrhovno vijeće za Cyberspace (kibernetički prostor).  To vijeće je osnovao Ayatollah Ali Hamenei i ono je njemu odgovorno. Vlada u tom vijeću samo ima svog predstavnika.“

Iran je mlada nacija. Prosječna starosna dob Iranaca iznosi 30 godina. Prema zvaničnim podacima više od polovine od ukupnog broja stanovnika Irana (80 miliona) koristi internet. I to bez obzira na to što je mnogima blokiran pristup popularnim platformama kao što su Facebook i Twitter. Mnogi Iranci cenzuru zaobilaze sa VPN pristupima (Virtuelna privatna mreža – privatna komunikacijska mreža koja se koristi za komunikaciju u okviru jedne mreže op. red.). To važi i za političare: skoro svi članovi reformski orijentisane vlade imaju svoj profil na Twitteru. Politolog Zibakalam kaže da je taj Twitter-tabu razbio ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif.

Twitter je u Iranu veoma osjetljiva platforma. Nakon spornih predsjedničkih izbora 2009. godine je Twitter bio kanal preko kojeg su u svijet slane vijesti o protestnom pokretu. Sami demonstranti često koriste Twitter za koordinaciju svojih akcija. Twitter je postao medij „Zelenog pokreta“. Dok je na predsjedničkoj dužnosti bio sporni predsjednik Mahmoud Ahmadinejad, Twitter je bio strogo kontrolisan. Ahmadinejad se za vrijeme svoja dva predsjednička mandata između 2005. i 2013. godine prijetnjama Izraelu i širenjem atomskog programa pobrinuo za stalne napetosti sa Zapadom, a time i za političku i privrednu izolaciju zemlje.

Twitter: instrument u predizbornoj kampanji - i tvrdolinijaša

"Zarif je za vrijeme pregovora o iranskom atomskom programu preko Twittera počeo informisati mlađu publiku. Konzervativni krugovi su ustvari bili protiv pregovora. Tome treba još dodati da su oni kontrolisali i sve državne medije u Iranu“, podsjeća Zibakalam: „Međutim, protiv Zarifa nisu mogli poduzeti ništa. Ipak, nakon toga su i oni počeli koristiti društvene mreže“.

Samo nekoliko sedmica prije predsjedničkih izbora se preko Twittera javio bivši predsjednik Ahmadinejad. „Ja sam. Mir, ljubav i srdačan pozdrav", podravio je Ahmadinejad svoje pristalice preko Twittera u jednoj video-poruci na engleskom jeziku. Njegova inicijativa je tada ocijenjena kao nova strategija u okviru predizborne kampanje tvrdolinijaša.

Iranski vrhovni vođa Ajatollah Ali Hamenei, čije su riječi u Islamskoj republici praktično zakon, još 2016. godine je savjetovao radikalnog fundamentalistu da se ne kandiduje. I taj 60-godišnjak je i poslušao.

No, nakon nekoliko demantija se bivši iranski predsjednik Ahmadinejad ipak kandidovao za predsjedničke izbore koji se održavaju 19. maja. Zajedno sa svojim dugogodišnjim zamjenikom Hamidom Baghaeijem se registrovao u ministarstvu unutrašnjih poslova. Pritom je Ahmadinejad prije toga uvijek tvrdio da će upravo svog dugogodišnjeg zamjenika podržati kao nezavisnog kandidata u borbi protiv Hasana Rohanija.