Predsjednik francuske vlade Attal u prvom posjetu Njemačkoj

Slučaj je htio da njegova uloga već u prosincu bude „važnija". Kad je Gabriel Attal posljednji put posjetio Njemačku, mladi francuski političar (34 godine) je govorio s mjesta na kojem je sjedio savezni kancelar. U prosincu je Njemačko-francuska parlamentarna skupština održala sjednicu u Berlinu i Attal je kao francuski ministar obrazovanja govorio o problemu stalnog smanjivanja zanimanja za učenje njemačkog jezika u Francuskoj i francuskog u Njemačkoj.

Pet godina nakon prihvaćanja Aachenskog ugovora, koji je predviđao prisniju suradnju između Njemačke i Francuske, parlamentarci dviju zemalja su za mjesto svoga sastanka odabrali bivšu plenarnu dvoranu Njemačkog Bundestaga u Bonnu. Ministar Attal je sjeo na mjesto koje je u vrijeme dok je Attal još bio dijete bilo rezervirano za bivše njemačke kancelare Helmuta Kohla i Gerharda Schrödera. Bonn je do 1999. bio sjedište njemačke savezne vlade i parlamenta.

Nedostatak dinamike

Pred zastupnicima je dugogodišnji Macronov suradnik održao otvoren govor o motivaciji na obje strane za učenje jezika druge strane. „Stanje nije dobro. Ono je zabrinjavajuće", priznao je ministar imajući u vidu dramatičan pad broja učenika u francuskim školama koji uče njemački. Pad zanimanja, koji se primjećuje već godinama, u posljednje tri godine se još pojačao, rekao je Attal.

Broj onih koji uče njemački u srednjim školama je u tom razdoblju pao s 15,7 posto na 13,5 posto. A preduvjeti za zaokret su loši. Njemački je nekoć bio privlačan najnadarenijima, danas ga se smatra neprivlačnim. A i na sveučilištima opada broj studenata germanistike, naveo je Attal, zaključivši: „Nedostaje dinamika. Mi nemamo ni dovoljan broj učitelja njemačkog da popunimo prazna radna mjesta." A i nade za budućnost su skromne. Broj onih koji uče njemački trebao bi do 2030. biti povećan za deset posto, rekao je ministar u Bonnu.

Jezik i kultura kao osnova

Iako je Attal u plenarnoj dvorani u Bonnu govorio francuski, on je imao izvrsnu poduku u njemačkom. Maturu je najmlađi premijer Pete republike položio na uglednoj privatnoj školi u šestom pariškom arrondissementu, École Alsacienne, koju su Alzašani osnovali 1874. godine. Oni su nakon što je Njemačka 1871. anektirala njihov zavičaj preselili u Pariz kako ne bi morali živjeti pod njemačkom vlašću. Alzas je danas dio Francuske, uz granicu prema Njemačkoj.

„Učenje kulture i jezika susjeda ima najviši prioritet i najveći je izazov", rekao je Attal prije dva mjeseca u Bonnu. To stajalište je potvrdio imenovanjem za ministra financija i gospodarstva čovjeka koji perfektno govori njemački. Bruno Le Maire je mjerodavan i za energetsku politiku, koja je stalna tema prijepora između dviju zemalja nakon njemačkog napuštanja korištenja atomske energije.

Vojna pomoć i gospodarstvo

Iako u francuskom državnom aparatu ima osjetno manje ljudi koji poznaju Njemačku, na večerašnjem susretu Gabriela Attala i saveznoga kancelara Olafa Scholza dominirat će dnevna politika. Bit će govora o svim „bilateralnim, europskim i međunarodnim temama kao i pitanjima gospodarske politike", izjavio je glasnogovornik saveznoga kancelara.

U Francuskoj vanjsku politiku većinom određuje predsjednik države, ali će Scholz i Attal zacijelo razgovarati i o zahtjevu njemačkoga kancelara da Francuska poveća vojnu pomoć Ukrajini. Trenutno odnose dviju zemalja opterećuje i budućnost sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i južnoameričkoga gospodarskog saveza Mercosura.

Poljoprivrednici pokazuju granice slobodne trgovine

Dok se njemački savezni kancelar želi držati sporazuma koji je trebao biti potpisan ovog vikenda, francuska vlada ga koči. Vlada i predsjednik u Parizu djeluju tako zacijelo i zbog masovnih prosvjeda poljoprivrednika, koji su gotovoistovremeno zahvatili Njemačku i Francusku. Attalova vlada je pod velikim pritiskom zbog srdžbe poljoprivrednika i njihovih impresivnih prosvjeda na autocestama.

Zasad Pariz pokušava umiriti poljoprivrednike novim obećanjima. U četvrtak je Attal najavio 150 milijuna eura pomoći farmerima. Osim toga je obećao „veću suverenost". Osobito farmeri strahuju od negativnih posljedica, jer bi, po izračunima EU-a, trebao osjetno porasti uvoz peradi, goveđeg i svinjskog mesa iz Južne Amerike. „Nisam načelno protiv sporazuma o slobodnoj trgovini", izjavio je nedavno francuski predsjednik Macron, pokazujući smjer kojeg se mora držati njegov premijer. „Ali, ne možemo zahtijevati od europskih proizvođača da se pridržavaju sve više propisa, a istovremeno sklapati sporazume o slobodnoj trgovini, kako smo to činili 1990-ih godina."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.