Preganjanje Rusije i Zapada preko „leđa“ BiH

Da li je to skandal?, pita se novinar lista „Wirtschafts Woche“ u tekstu u kojem piše o produžetku misije EU u Bosni i Hercegovini. „Prilikom glasanja o produžetku misije u Bosni i Hercegovini Rusija je bila uzdržana. Odluka ponovo oslikava napetu situaciju između Rusije i Zapada. Prvi put nakon 14 godina Rusija je odbila podržati produžetak humanitarne misije EU u BiH. Tokom glasanja u Vijeću sigurnosti UN-a bila je uzdržana dok su sve ostale članice bile za jednogodišnje produženje mandata misiji EUFOR-a u BiH. Opunomoćenica EU za vanjsku politiku, Federica Mogherini je tim povodom kazala: `Svi smo se složili da BiH nakon nedavno održanih izbora ne smije ostati u stanju mirovanja`. Američko ministarstvo vanjskih poslova je istaklo da će usko sarađivati sa partnerima iz EU kako bi unaprijedilo reforme“.

„Süddeutsche Zeitung“ podsjeća da je „Althea“ najstarija vojna misija EU. „Misija je počela 2004. godine kada je EU preuzela stabilizacijsku misiju koju je predvodio NATO. Misija je nakon balkanskih ratova trebala osigurati mirovni proces“, podsjeća „Süddeutsche Zeitung“.

Ultranacionalista na privremenoj slobodi

„Bolesni ultranacionalista žedan osvete“, piše „Neue Zürcher Zeitung“. „U zatvoru u Den Haagu je sjedio jedanaest i po godina bez da mu je izrečena presuda. Srbijanski ultranacionalista, Vojislav Šešelj, u domovinu se vratio teško bolestan. Na srbijansko tlo u srijedu (12.11.2014) nije kročio pobjednik, nego bolestan čovjek. Sud je Šešelja pustio na prijevremenu slobodu jer boluje od karcinoma. Šešelj je svoje bivše sljedbenike, koji sada sjede u vladi, nazvao `izdajnicima` i `robovima Zapada`. Osvetu je još ranije najavio. Posjetu predstavnika srbijanske vlade u haškom zatvoru je stalno odbijao“.

„Šešelj je jedno postigao. Njegov slučaj je dobar primjer za neefikasnost Haškog suda za ratne zločine kojem za više od 11. godina nije uspjelo da mu izrekne presudu. Šešelj ima svoj udio u apsurdnoj dužini procesa. Na pitanje zašto je u Hag otišao dobrovoljno, Šešelj je odgovorio da pozornicu, kakvu mu nudi sud, ne želi propustiti“.

„Die Welt“, pozivajući se na medije u Srbiji, prenosi Šešeljevu izjavu u kojoj on navodi da vrijeme neće gubiti na liječenje, nego da će svu snagu usmjeriti na osvetu. List podsjeća da se Šešelju predbacuje da je bio vođa paravojnih formacija koje su u jugoslovenskom građanskom ratu vršile masakr, mučenja i sistematsko zlostavljanje nad nesrpskim civilnim stanovništvom. U BiH, Hrvatskoj i na Kosovu su te jedinice zvali „Šešeljevci“.

„Za mnoge srpske nacionaliste je Šešelj `intelektualac` i dobar poznavalac srpske istorije. Doktorirao je 1979. godine čime je postao najmlađi doktor pravnih nauka u Jugoslaviji. Tema doktorskog rada je bila `Politička suština militarizma i fašizma`. Šešelj se sudu u Hagu predao dobrovoljno iako nikada nije priznao njegov legitimitet. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je za njega `politički tribunal` čiji je cilj da se krivica za ratove prebaci na Srbe i da zastupa interese SAD i EU. Proces je trebao biti završen prije nekoliko godina. Međutim, on i dalje traje“.