Presuda i jedna nova optužnica za ratni zločin
2. juli 2020
Odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu u sredu (1.7) donijelo je istu presudu kao i u aprilu prošle godine – Milan Dragišić osuđen je na četiri godine zatvora, jer je kao pripadnik Vojske Republike Srpske, u septembru 1992. godine, u stanju „bitno smanjene uračunljivosti“, u Bosanskom Petrovcu ubio Asima Kavaza i pokušao da ubije njegovog sina Muhameda, a nešto kasnije i Asmira Lemaša. Iako ga je optužnica teretila i za ubistvo Safeta Terzića i Eldina Zajkića i za pokušaj ubistva Šaćira Hujića, Dragišić je tih optužbi oslobođen zbog neslaganja u iskazima svjedoka.
Pošto su se na prvu odluku Višeg suda žalili i tužilac i odbrana, odlukom Apelacionog suda predmet je vraćen na ponovno suđenje, koje je počelo u februaru ove godine. Milan Dragišić tada je priznao jedno ubistvo i rekao da vjeruje svjedoku „koji je rekao za Asima“, ali da ne sjeća ničega što se dešavalo tog 20. septembra 1992.
Utvrđeno je da je tog dana on vidio tijelo svog brata koji je poginuo na ratištu kod Bihaća i da se tada srušio na zemlju. Potom je u blizini svoje kuće sreo svog prvog komšiju, čija je kuća bila udaljena svega desetak metara od njegove, opsovao mu „tursku i muslimansku majku“, rekao da će ih „sve pobiti“, a onda pucao na njega i na mjestu ga ubio. Iako je Milan Dragišič bio u stanju smanjene uračunljivosti, za sudsko vijeće to ne može biti opravdanje, posebno imajući u vidu da je Asima Kavaza ubio kada je ovaj pošao ka njemu u namjeri da mu pomogne, jer je prethodno u Dragišićevoj kući čuo plač.
Presudom od srijede okončano je ponovljeno suđenje Milanu Dragišiću, a drugu prvostepenu presudu Apelacioni sud može da potvrdi ili preinači i ona poslije toga postaje pravosnažna.
Nova optužnica
Pred Višim sudom u Beogradu uskoro bi trebalo da počne još jedno suđenje za ratni zločin – iz Tužilaštva za ratne zločine DW-u je u srijedu proslijeđeno saopštenje da je podignuta optužnica „protiv lica N.M“, zbog postojanja opravdane sumnje da je u selu Rudica na Kosovu u junu i julu 1999. godine izvršio ratni zločin protiv civilnog stanovnistva.
Mediji su prije nekoliko mjeseci objavili da je za zločin u selu Rudice osumnjičen Nezir Mehmetaj, koji je na prelazu Merdare uhapšen 5. januara, da je otada u pritvoru, a da je poslednjih 25 godina živio u Švajcarskoj.
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je u februaru ove godine podiglo i optužnicu protiv Osmana Osmanovića koji se tereti da je 1992. u logoru u Gornjem Rahiću izvršio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. Njemu je suđenje počelo u junu ove godine, kada se izjasnio da nije kriv, a u srijedu je postupak nastavljen iskazima svjedoka tužbe.
U julu – 15 pretresa
Pred Višim sudom u Beogradu za juli je zakazano15 pretresa – nastavlja se između ostalog suđenje za zločin u Štrpcima, gdje su 27. februara 1993. godine pripadnici jedinice „Osvetnici“ iz voza Beograd-Bar izveli 18 putnika bošnjačke nacionalnosti, prebili ih, a potom ubili.
U Beogradu se za taj zločin od 2018. godine sudi Ljubiši Vasiljeviću, Jovanu Lipovcu, Dušku Vasiljeviću, Dragani Đekić i Gojku Lukiću – čiji je brat, Milan Lukić, bio vođa „Osvetnika“. Zbog zločina nad Muslimanima u Višegradu, Milan Lukić je pred Tribunalom u Hagu pravosnažno osuđen na doživotni zatvor, ali mu se nikada nije sudilo za zločin u Štrpcima.
U julu će biti nastavljeno i suđenje za zločin u selima Ljubenić, Ćuška, Pavljan i Zahać, gdje su pripadnici 177. vojno-teritorijalnog odreda Peć ubili 119 albanskih civila, stotine protjerali, oduzeli im novac i dragocjenosti, a mnogima zapalili kuće. Prva optužnica za taj zločin podignuta je 2010. godine, prvostepena presuda izrečena je četiri godine kasnije, ali je odlukom Apelacionog suda suđenje vraćeno na početak.
Novi postupak počeo je 2015, godine, ali i dalje nema naznaka kada bi mogao da bude okončan. „Neosnovano i nerazumno dugo trajanje postupka“ – tako je beogradski Fond za humanitarno pravo u svom izvještaju okarakterisao neka od suđenja pred Odeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu – i među njima pomenuo i predmet Ćuška.
Na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici, 14. jula ove godine biće održan glavni pretres za ubistvo 1.313 bošnjačkih civila u Kravici kod Srebrenice. Za taj zločin optuženo je sedam osoba, suđenje im je počelo 2016, ali je prekinuto 2017, jer u vrijeme podizanja optužnice Srbija nije imala ni tužioca za ratne zločine, ni vršioca te funkcije. Nekoliko mjeseci kasnije, postupak je nastavljen čitanjem optužnice, kada su svi optuženi negirali krivicu.
Fond za humanitarno pravo ocijenio je da su Tužilaštva za ratne zločine Srbije i BiH u ovom slučaju ostvarila „veoma dobru razmjenu informacija i dokaza, koja je rezultirala pokretanjem postupka za zločin u Srebrenici“. Taj predmet, dodaje nevladina organizacija, jedan je od najvećih i najznačajnijih koji se vodio pred Odjeljenjem za ratne zločine u Srbiji.
Prestati sa retorikom prošlosti
U posljednjem izvještaju koji je 8. juna pred Savjetom bezbjednosti UN predstavio Serž Bramerc, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, on je ponovio da u svim zemljama nastalim na teritoriji bivše Jugoslavije i dalje opstaje praksa veličanja ratnih zločinaca i negiranje zločina. On je pozvao „sve javne ličnosti u regionu“ da budu odgovorni i u pravi plan uvijek stave žrtve i patnje civila.
„Dvadeset pet godina je prošlo – odavno je vrijeme da se prestane sa retorikom prošlosti i da se učini sve u cilju pomirenja i jačanja mira“, rekao je Bramerc pred Savjetom bezbjednosti.