Previše mladih u EU na ivici siromaštva

Djeca i mladi su najveći gubitnici u ekonomskoj krizi koja je pogodila Evropsku uniju. U tom pogledu Njemačka stoji bolje od mnogih zemalja, ali i u toj zemlji postoje „velike slabosti“. To je jedan od zaključaka studije „Indeks socijalne pravde u EU 2015“ fondacije Bertelsman. Od izbijanja ekonomske i finansijske krize, socijalna situacija „u Evropi“ se bitno pogoršala, piše dalje u toj studiji: „U mnogim zemljama se vidi stabilizacija, ali o promjeni trenda se nikako ne može govoriti.“ Četvrtini građana EU (122 miliona ljudi) je 2014. prijetilo siromaštvo. Ono je posebno teško pogodilo Grčku, gdje je sada 36 odsto stanovništva siromašno ili ugroženo siromaštvom. U Španiji njihovu sudbinu dijeli 29 odsto, a u Portugaliji 28 odsto stanovništva. To je posljedica krize i programa štednje.

U studiji se naglašava da posebno zabrinjava situacija djece i mladih, posebno u Južnoj Evropi, gdje se više od 30 odsto njih nalazi na granici siromaštva. Kada je riječ o pojedinim zemljama, u Mađarskoj je na ivici siromaštva 41 odsto djece i mladih, u Velikoj Britaniji – 32,6 odsto. U Evropskoj uniji je siromaštvom ugroženo oko 26 miliona djece i mladih, što je 27,9 odsto svih građana EU mlađih od 18 godina.

Na indeksu socijalne pravde u zemljama ove zajednice, Njemačka se nalazi na 7. mjestu. Studija ukazuje na mnogobrojne slabosti Njemačke kao što je činjenica da se zbog liberalizacije tržišta rada trenutno 40 odsto svih zaposlenih nalazi u takozvanim atipičnim formama zaposlenja kao što su skraćeno radno vrijeme ili privremeni rad. U studiji se kritikuju i smanjene mogućnosti zaposlenja za osobe koje nisu rođene u toj zemlji, kao i povećanje mogućnosti za školovanje djece u direktnoj srazmjeri sa materijalnim stanjem porodice; osim toga, djeca iz imućnijih domaćinstava imaju bolji uspjeh u školi. 19,4 odsto djece i mladih u Njemačkoj živi na ivici siromaštva.

Ekonomski otpisani?

„Gotovo trećina mladih stanovnika EU je ugroženo siromaštvom; mladi Evropljani su gubitnici proteklih godina“, piše dnevnik Algemajne cajtung (Majnc): „A ta generacija je budućnost Evrope – ako nju ekonomski otpišemo, onda će borba za preraspodjelu dobara među državama koja je već počela, biti samo početak tragedije. Iako u Njemačkoj vlada najmanja nezaposlenost među mladima, u ovoj zemlji zbog toga ne treba da se opuštamo […] Izazov predstavlja i izbjeglička kriza. Mladi migranti koji dolaze ovamo moraju od samog početka da se pripremaju za ulazak na tržište rada.“

Berlinski dnevnik „Nojes Dojčland“ je upotrijebio „dramatičnu formulaciju: penzija i pravo na penziju ne mogu da se smanjuju brzinom kojom mladi gube svoje šanse.“

Lauzicer rundšau (Kotbus) piše: „Ovo je svjedočanstvo nesposobnosti za EU. Djeca i mladi su budućnost jedne zemlje. Tako gledano, veliki dijelovi Starog kontinenta imaju veliki problem. Ni Njemačka nema razloga za veliko zadovoljstvo. Nezaposlenost mladih ovde srećom nema razmjere nezaposlenosti u Španiji ili Grčkoj, ali sveukupno gledano, i u Njemačkoj mnogo toga još može da se popravi. To nikoga ne čudi. I prije ovakvih studija da nema industrijske zemlje u kojoj uspjeh u školi toliko zavisi od roditeljskog novčanika kao što je Njemačka.“

Mlada generacija nije usvojila „evropsku ideju“

„U kriznim zemljama Grčkoj, Španiji i Portugaliji, situacija je fatalna“, naglašava Štutgarter cajtung (Štutgart): „Kod njih bi mogla da stasa izgubljena generacija – bez obrazovanja, bez rada, bez nade. Da bi socijalni mir u Evropi bio spasen, moramo se odlučno suprotstaviti takvom razvoju situacije. Važno je da se ne smanjuju investicije u budućnost – i pored toga što su državni budžeti ‘tanki‘. Već godinama se političari žale da mlada generacija nije usvojila ‘evropsku ideju‘. Borba protiv socijalne nepravde je šansa da se evropskom projektu udahne novi život.“