Prodati Mengeleovi dnevnici

Kupac zapisa nacističkog liječnika Josefa Mengelea namjerava otvoriti privatni muzej. Radi se o gotovo 3.500 stranica Mengeleova dnevnika koji su prikupljeni u do sada neobljavljenim bilježnicama. Dnevnici su napisani plavom tintom i posjeduju i bilješke olovkom kao i autobiografske bilješke, filozofska razmišljanja te pjesme iz razdoblja između 1960. i 1975.godine.

Prema navodima Billa Panagopulosa, voditelja aukcijske kuće Alexander Autograph, koja ima svoje sjedište u američkoj saveznoj državi Connecticut, dnevnike je 2004. godine zaplijenila brazilska policija u kući jednog njemačkog bračnog para u Sao Paulu kod kojih je Mengele stanovao. Nakon pljenidbe dnevnici su predani sinu Mengelea Rolfu.

U Njemačkoj nerazumijevanje za aukciju

U Njemačkoj prodaja Mengelovih dnevnika nije naišlo na razumijevanje. Wolfgang Benz, povjesničar i bivši voditelj Centra za istraživanje atisemitizma nije mogao pronaći riječi odobravanja za aukciju navodnih dnevnika masovnog ubojice Josefa Mengelea. “Takvim zapisima, ako se pojave, mjesto je u njemačkom saveznom arhivu u Berlinu“, rekao je Benz. Tamo bi se dnevicima mogli baviti znanstvenici koji imaju ozbiljan znanstveni interes.

Aukciju je Benz opisao kao gnusan čin, a još gora je činenica da postoji nada da će dnevnike dobiti jedna židovska organizacija, jer, kako smatra Benz, židovske organizacije sa Mengeleovim spisima ne znaju što učiniti. Benz je mišljenja da bi sadržaj koji je zapisan na 3. 380 stranica mogao biti od povjesno-znanstvenog interesa.

Mengele je u koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau sudjelovao u selekciji novo pridošlih zatvorenika i poslao one koji nisu bili prikladni za prisilni rad u plinske komore. No, nadimak "Anđeo smrti" dobio je po njegovim bolesnim sklonostima ka "eksperimentiranju" sa zatvorenicima gdje nije postojala gotovo nikakva šansa da žrtve prežive te "znanstvene" pokuse. Tako je poznato kako ih je izlagao otrovima, hladnoći, vadio im pojedine organe - ponekad i bez ikakve anestezije.

Nakon Drugog svjetskog rata Mengele bježi u Latinsku Ameriku i unatoč postojanja međunarodne potjernice nikada nije uhvaćen. Teretilo ga se da je odgovoran za smrt 40.000 zatvorenika. Umro je 1979.godine u 67. godini prilikom nesretnog slučaja na kupanju. Njegovo tijelo otkriveno je 1985.godine.

Autor: Alen Legović

Odg. urednik: Svetozar Savić