Prosvjednici u Hrvatskoj žele smjenu vlasti, a ne nude alternativu

"Stanovništvo Hrvatske gubi strpljenje", jedan je od naslova u današnjem izdanju švicarskog lista Neue Zürcher Zeitung (NZZ). U članku se novinar ovoga lista osvrće na početak protuvladinih prosvjeda u Hrvatskoj, tko su zapravo demonstranti i što žele. Odgovor na pitanje tko su zapravo ti prosvjednici, je jako teško dati, navodi se u članku NZZ-a, "osobito zbog toga što je to jedna veoma heterogena skupina koja na ulicama izražava svoje nezadovoljstvo. Mladi studenti filozofije tako marširaju pored starijih umirovljenika, lijevi protivnici kapitalizma pored desno orijentiranih nacionalističkih junačina, EU kritičari pored zagovornika približavanja Bruxellesu, sveučilišni profesori pored otpuštenih tvorničkih radnika. Mnoge parole u ovom šarenom zboru se tako i pobijaju međusobno. Nedostaje ideološko i programsko jedinstvo. A jedinstvenima se čine samo kolektivni bijes, zajedničko nepovjerenje naspram politike i zahtjev za novim izborima."

Jedino znaju što NE žele

Novinar NZZ-a tako kritizira i prosvjednike. Kritika se u prvom redu odnosi na to da prosvjednici traže smjenu sadašnje vlade, prosvjeduju protiv svih političara, pa i oporbe, a ne nude nikakvu alternativu sadašnjoj političkoj eliti te da se jedino zna što se NE želi. "Na ulici se tako manifestira tek jedna difuzna želja za promjenom, koja u nedostatku jedne vizije udara u prazno. Profesor sociologije na Sveučilištu u Zagrebu, Dražen Lalić, uviđa tu dilemu. Unatoč tome, podržava zahtjev za novim izborima. Prosvjedi nisu uvijek racionalni i logični, kaže Lalić, ali uzimajući u obzir golemu masu nezadovoljnih, prijeko je potrebno vratiti narodu političku vlast i pružiti mu mogućnost da na biralištima iskaže svoju volju. Ljudi su se probudili i prepoznali da Hrvatska gubi vrijeme", prenosi NZZ riječi profesora Lalića.

Upitno mogu li na vlast doći pravedni i odgovorni političari

Ovaj list dalje piše i o prognozama, odnosno o tome hoće li se nastaviti prosvjedi protiv političara i vlastodržaca u Hrvatskoj:

"Promatrači kontroverzno ocjenjuju je li val prosvjeda već na izmaku ili će s višim temperaturama i više demonstranata izići na ulice. Ionako je te demonstracije teško svrstati u neku ladicu. Možda i nije slučajnost što se na prosvjedima rijetko drži neki govor, a često nema čak ni zvučnika. Što prosvjednici konkretno žele kazati, ostaje zagonetka. Puko raspisivanje novih izbora u Hrvatskoj teško da će iznjedriti jednu novu generaciju pravednih i odgovornih političara", zaključuje se u članku NZZ-a.

Ako Pacolli padne, moguće i da će pasti Thaci

NZZ piše i o ostavci novoizabranog kosovskog predsjednika nakon odluke Ustavnog suda Kosova o poništenju njegovog izbora. Ovaj list piše da nakon odluke Ustavnog suda ostaju mnoge pravne nejasnoće. "Konkretno ostaje nejasno trebaju li se zbog, u parlamentu propalog izbora predsjednika, organizirati novi izbori ili uspostavljeni - i tek u prosincu nanovo sastavljeni - parlament ponovno treba izabrati predsjednika. Ustav ne daje jasan odgovor na to pitanje. Kako je sudska odluka odmah stupila na snagu, izabrani predsjednik Behgjet Pacolli se odmah povukao s funkcije. Jedan njegov savjetnik je, međutim, najavio da će se Pacolli, koji posjeduje državljanstva Kosova i Švicarske, ponovno staviti na raspolaganje kao predsjednički kandidat. Uspjeh (ili zakonitost) toga poduhvata će biti odlučujući i za budućnost kosovske vlade", piše NZZ, obrazlažuči da bi zbog postojeće koalicije Pacollijeve i stranke premijera Hashima Thacija, nakon pada Pacollija mogao uslijediti i pad Thacija.

Autorica: Marina Martinović

Odg. ur.: A. Slanjankić