Protesti nakon objavljivanja "Panama papers"

Podaci, . Nakon što su otkriveni tajni bankovni računi u inostranstvu, šef vlade Islanda Sigmundur Gunnlaugsson je dospio pod ogroman pritisak. Na desetine hiljada ljudi su se tokom večeri okupili u Reykjaviku i tražili njegovu ostavku. Opozicija je zatražila i glasanje o povjerenju vladi u parlamentu. Premijer Gunnlaugsson iz desno-liberalne Partije napretka odbio je da podnese ostavku i negirao bilo kakve namjere o utaji poreza. Sudski organi nisu poveli istragu protiv Gunnlaugssona.

Prema informacijama međunarodnog Konzorcija za istraživačko novinarstvo ICIJ (International Consortium of Investigative Journalists), koji se poziva na Panamske dokumente, Gunnlaugsson je 2007. godine sa svojom kasnijom suprugom na britanskim Djevičanskim ostrvima otvorio privatnu firmu, koja se svodila na poštansko sanduče. Tamo su prebačeni milioni dolara, koje je supruga naslijedila od svog oca. Krajem 2009. on je svojoj partnerki prepisao cijeli udio u firmi, za simbolični jedan dolar. No, on je već sredinom godine ušao u parlament, držeći u tajnosti podatke o imovini zato što, kako je rekao pred Parlamentom, nije želio da bogatstvo njegove supruge postane tema tokom izborne kampanje. "Naravno da bih volio da mojoj supruzi nikada nije pripadala firma", rekao je islandski premijer. Savjet za lukrativno finansijsko ulaganje su Gunnlaugsson i njegova supruga dobili od panamske Advokatske kancelarije Mossack-Fonseca.

Ofanzivni fudbaler i nervozni političari

Advokatska kancelarija Mossack-Fonseca, čije je sjedište u gradu Panami i koja se sumnjiči da je obavljala ilegalne poslove, ocijenila je objavljivanje tajnih podataka napadom na zemlju, odbacivši sve optužbe. Offshore-poslovi i otvaranje firmi u dalekim ostrvskim zemljama nisu sami po sebi nešto što je ilegalno - ukoliko se prividne firme koje se sastoje od jednog poštanskog sandučeta, ne koriste za utaju poreza ili za pranje novca, zarađenog kriminalnim i zločinačkim aktivnostima.

U "Panamskim dokumentima" pojavljuju se imena 140 političara, njihovih članova porodica ili bliskih prijatelja. Sve više poznatih ljudi iz cijelog svijeta, koji se pominju u dokumentima, izlaze u javnost i odbacuju optužbe - poput čuvenog fudbalera Lionela Messija ili argentinskog predsjednika Mauricija Macrija. Optužbe su "pogrešne i uvrijedljive", naglasila je familija Messi u jednom saopštenju. Argentinski predsjednik Mauricio Macri ne vidi nikakve naznake za bilo kakav poreski prekršaj. On se u tzv. "Panamskim dokumentima" pominje kao direktor preduzeća "Fleg", registrovanog na Bahamima. U saopštenju njegovog ureda se kaže da Macri nije imao učešća u firmi kao akcionar i da stoga nije bio obavezan da pominje svoju ulogu direktora u dokumentaciji za prijavljivanje i povrat poreza.

Od ocrnjavanja do cenzure

Ured za borbu protiv korupcije u Ukrajini je saopštio da neće povesti istragu protiv Petra Porošenka, zato što on ima funkciju predsjednika. Iz Panamskih dokumenata proizilazi da je Porošenko u avgustu 2014, tokom rata na području Donbasa, osnivanjem offshore-firme svoj koncern za proizvodnju slatkiša pravno prebacio na britanska Djevičanska ostrva.

U dva slučaja se i prijatelji ruskog predsjednika Putina dovode u vezu sa prividnim firmama osnovanim u dalekim, ostrvskim zemljama. Rusija je bijesno reagovala na informacije o sakrivenim milijardama od strane ljudi iz najbližeg Putinovog okruženja. Kremlj je saopštio da se radi o pokušaju da se dikredituje predsjednik Putin. Njegovo ime se ne pojavljuje u "Panamskim dokumentima".

U njima se navodi i da rođaci po rangu najviših članova Komunističke partije Kine sakrivaju svoju imovinu uz pomoć prividnih firmi, koje se sastoje od poštanskog sandučića. Tako postoje veze sa najmanje osam aktuelnih ili bivših članova stalnog Odbora Politbiroa, koji je najvažniji organ Komunističke partije Kine. Poimence se navodi između ostalih Deng Jiagui - zet predsjednika Xi Jinpinga. Borba protiv korupcije je jedno od glavnih obećanja kineskog predsjednika. Kineska cenzura je blokirala pristup "Panamskim dokumentima" u internetu. Prema informacijama "China Digital Times" u Hongkongu, državna cenzura je naložila državnim medijima da traže izvještaje o prividnim firmama i poreskim oazama u internetu i da ih brišu. Zaprijećeno je velikim konsekvencama ukoliko se takve informacije nađu na web stranicama. U socijalnim medijima je potraga za "Panamskim dokumentima" ili imenima navedenih Kineza spriječena.

Poziv za konsekvencama

Više zemalja, među njima Indija, Izrael, Australija, Švicarska, Nizozemska i Španija žele, nakon objavljivanja ovih dokumenata, nešto poduzeti. Francuska je pokrenula predistražne radnje zbog "pranja novca i prevare", kako je saopštilo Državno tužilaštvo u Parizu. Izvještaji u medijima govore da se u Panamskim dokumentima pominje oko 1.000 Francuza. U Njemačkoj je navodno najmanje 28 banaka upleteno u skandal.