Da li je Zapad spriječio primirje između Rusije i Ukrajine?

"Bivši izraelski premijer Bennett: 'SAD i Velika Britanija su blokirale mirovne pregovore'" - ove i slične tvrdnje danima su prisutne na društvenim mrežama. Mediji i političari širom svijeta također šire tezu da bi bez uplitanja Velike Britanije i SAD-a odavno bio uspostavljen prekid vatre između Ukrajine i Rusije.

Osnova za takve tvrdnje je skoro petosatni intervju bivšeg izraelskog premijera Naftalija Bennetta koji je vodio izraelski novinar Hanoch Daum. U njemu Bennett, između ostalog, detaljno govori o svojim tadašnjim nastojanjima da ubijedi Rusiju i Ukrajinu da započnu pregovore.

Taj dio intervjua je izazvao veliko talasanje. Gregor Gysi iz njemačke stranke Ljevica je, na primjer, na Twitteru napisao da bi, prema Bennettu, došlo do primirja "vrlo brzo nakon početka rata" da su Velika Britanija i SAD prihvatile sporazum. No, odgovara li to istini?

Bennettovo posredovanje između Putina i Zelenskog

U intervjuu Bennett govori kako je uopšte postao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Teško da je iko imao takav odnos povjerenja s obje sukobljene strane, kaže on, osim eventualno turski predsjednik Recep Tayip Erdogan, koji nakon početka ruske invazije nije stao ni na jednu stranu.

Bennett kaže da je Zelenski bio pod velikim pritiskom tokom prvih sedmica invazije i da ga je nazvao početkom marta i zamolio da stupi u kontakt s Putinom. „Znao je da su mu dani odbrojani", kaže Bennett. Putin je želio da ga ubije. Tako je Bennett nazvao Putina i pokušao obje strane ubijediti da naprave ustupke kako bi se moglo doći do prekida vatre. Sve je, kako ističe, bilo koordinisano sa zapadnim šefovima država kao što su američki predsjednik Joe Biden ili njemački kancelar Olaf Scholz.

Prema Bennettovim riječima, pošlo mu je za rukom da isposluje "dva velika ustupka" od Putina. S jedne strane, kako ističe, ruski predsjednik je obećao da neće "denacifikovati" Ukrajinu, a time i da neće ubiti Zelenskog. S druge strane, pojasnio je on, Putin je bio spreman da se odrekne potpune demilitarizacije Ukrajine. Zelenski je zauzvrat dao obećanja Benettu da će odustati od pridruživanja NATO-u.

Šanse za primirje "50 posto"

Međutim, kako kaže, nisu bila razjašnjena zaista komplikovana pitanja. „Najkomplikovanija stvar bilo je teritorijalno pitanje, Donbas, Krim, koridor u Mariupolju", kaže Bennett. Uz to, kako navodi dalje, Ukrajina je insistirala na sigurnosnim garancijama SAD-a i drugih zapadnih zemalja u slučaju ruskog kršenja primirja. No, za Rusiju, međutim, takve sigurnosne garancije ne bi predstavljale ništa drugo do pakta sa NATO-om. Osim toga, Bennet je rekao Zelenskom da SAD neće dati nikakve garancije za slanje vojnika u Ukrajinu ukoliko Rusija pak izvrši napad.

"Nećeš dobiti nikakve sigurnosne garancije", rekao je Benett Zelenskom i umjesto toga mu predložio da se koncentriše na izgradnju jake, nezavisne vojske. Kao rezultat toga, kako je rekao  Bennett, došlo je do "kognitivnog prodora" u pregovorima. Međutim, kako naglašava, smatrao je da su šanse da se postigne stvarni prekid vatre bile samo 50 posto.

Nakon zločina u Buči: „Gotovo je"

Osim toga, naveo je on, na Zapadu su postojali različiti pogledi na tu inicijativu. Dok su Scholz i francuski predsednik Macron bili "pragmatičniji" i insistirali na uspostavi prekida vatre, tadašnji britanski premijer Boris Johnson bio je za tvrd kurs protiv Putina. Bajden je pak zastupao obje pozicije, kaže Bennett. Sve u svemu, Zapad je donio "legitimnu odluku" da zauzme tvrđi stav protiv Putina. Na novinarsko pitanje da li je Zapad blokirao mogući prekid vatre, Bennett odgovara: "U suštini da".

"Ne mogu reći da su pogriješili", kaže Bennett. Još je prerano za konačnu ocjenu te odluke. Sa njegove tačke gledišta, bilo je negativnih, ali i pozitivnih efekata. Tako se, rekao je,  nastavio rat, koji je između ostalog negativno uticao na globalnu opskrbu žitom i cijene energenata. S druge strane, kako je pojasnio u intervjuu, Biden je formirao alijansu protiv jednog agresora i time poslao signal u pogledu na druge zategnute odnose, poput onih između Kine i Tajvana.

Osim toga, nekoliko sedmica kasnije, saznalo se za zločine koje je u Buči počinila ruska vojska. "Kada se to dogodilo, rekao sam: 'Gotovo je'", kaže Bennett. Od tog trenutka, ustvrdio je on, pregovori o prekidu vatre više nisu bili mogući.

"Nejasno je da li je uopšte bilo dogovora"

Nakon objavljivanja intervjua Bennett se oglasio na Twitteru. Odgovarajući na tvit američkog politikologa Ivana Katchanovskog, koji je napisao da su "zapadni lideri blokirali mirovni sporazum", Bennett je odgovorio: Nejasno je da li je uopšte postojao dogovor koji bi mogao biti postignut. U to vrijeme sam davao oko 50 posto šanse za uspjeh pregovora. Amerikanci su procijenili da su šanse znatno manje. Teško je reći ko je bio u pravu.

Osim toga, kako je još napisao u odgovoru, nije siguran da li bi takav dogovor uopšte bio poželjan. U svakom scenariju on, kako je još istakao, vidi prednosti i nedostatke.

Bez konkretnih rezultata

Poznato je da su u martu prošle godine vođeni pregovori o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije. Pored Bennettovih napora, vođeni su i zvanični pregovori između dvije zemlje. I tu je već postignut određeni napredak, ali se smatralo da su šanse za njihov uspješan završetak male. Za Ukrajinu se kaže da je bila spremna da "temeljno ispita" moguću neutralnost i da odustane od ulaska u NATO.

Rusija je pak dala obećanja da će se povući iz dijelova Ukrajine i koncentrisati na istok zemlje. Međutim, nije bilo konkretnih rezultata. Osim toga, u sedmicama koje su uslijedile nije bilo daljih razgovora, a obje strane su jedna drugoj prebacivale neprovođenje obaveza iz dogovora. Uz to, Ukrajina je sumnjala da će Rusija zaista povući trupe. Ubrzo nakon toga, saznalo se za ratne zločine koje su počinili ruski vojnici i pregovori su potpuno stali.

Već tada su neki političari poput Sahre Wagenknecht iznijeli netačne tvrdnje da su pregovori propali samo zbog veta Velike Britanije i SAD-a.

fs/ps/ARD

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu