Prsten nestabilnih zemalja oko EU
19. januar 2018„Nacionalizam i islamizam uzimaju maha u jugoistočnoj Evropi", piše austrijski dnevnik Kurir. U austrijskom Ministarstvu odbrane je prezentirana brošura „Sigurni. A sutra? Perspektiva za 2018". Mihael Karničig, šef kabineta komesara EU za proširenje Johanesa Hana najavio je novu strategiju Evropske komisije." Odgovarajući dokument trebalo bi da bude prezentiran za dvije nedjelje u Briselu. „Meka sila Evropa bi trebalo da stabilizujuće djeluje u regionu. A pod mekom silom EU podrazumijeva ekonomske podsticaje, poboljšanje dijaloga između političkih aktera te unapređenje demokratije i mirnog suživota različitih kultura, religija i jezika."
Funkcioner Ministarstva odbrane, general-major Ervin Hamezeder, ukazao je i na opasnosti koje vrebaju u kriznim regionima „na periferiji Evrope. To je prsten nestabilnih zemalja oko EU, kao što su Ukrajina, Sjeverna Afrika i Balkan." Da bi na scenarije prijetnje moglo da se reaguje brzo, Hameseder traži da se izdaci za vojsku povećaju na jedan procenat bruto društvenog proizvoda, „što ne stoji decidirano u vladinom programu". Posljednji budžet za odbranu je iznosio 2,2 milijarde eura odnosno 0,6 odsto BDP.
List prenosi i da je jedan drugi general-major, koji se inače rijetko javlja za riječ, Edvin Potočnik, rekao da se posebna potencijalna opasnost krije na Balkanu, da u Bosni i Hercegovini „nacionalizam i islamizam uzimaju maha", te da „u velikom dijelu naroda nema povjerenja u cjelovitu državu". On je dodao da bi te konflikte mogli da iskoriste „neevropski akteri" – Rusija, Turska i Saudijska Arabija. Potočnik je rekao i da nema još znakova da se primirila situacija oko ilegalnog doseljavanja. „Dokle god se ne riješe osnovni problemi u zemljama porijekla, i dalje će biti izbjegličkih talasa, izjavio je vojni strateg", a prenosi dnevnik Kurir.
Izrabljivanje radnika na Balkanu
Njemački radio Dojčlandfunk (DLF) je na svom internet-portalu takođe objavio priču o Balkanu, ali iz jedne sasvim druge perspektive. Riječ je o izrabljivanju radnika, u ovom slučaju u tekstilnoj industriji. Kada se pomene takvo izrabljivanje, piše DLF, „obično se misli na zemlje kao što su Bangladeš, Kina ili Indija. A natpis Made in Europe na etiketama pantalona ili košulja garantuje da je odjeća bar unekoliko proizvedena na fer način. Greška: u Makedoniji, maloj zemlji sa dva miliona stanovnika, tekstilna industrija važi kao jedna od najvažnijih branši. A ona proizvodi prije svega za Njemačku. No, ni tamo radnice ne mogu da žive od svojih plata."
Jedna takva radnica je za DLF rekla da je prošlog mjeseca zaradila manje od 200 evra – a zaposlena je više od 20 godina u fabrici cipela u Štipu. Ta fabrika proizvodi cipele za jednog od najvećih diskontnih proizvođača u Njemačkoj. Savez makedonskih sindikata procjenjuje da je minimalna suma potrebna jednoj četvoročlanoj porodici 520 evra. To znači da čak i ako majka i otac rade puno radno vreme u fabrici tekstila, to nije dovoljno za život."
„Nova socijaldemokratska vlada je, doduše, podigla minimalnu platu na oko 200 evra, ali u zakonu postoje rupe koje omogućavaju firmama da isplaćuju manje plate. Imidž tekstilne industrije je toliko loš da preduzeća jedva nalaze dovoljno radnika – i to u zemlji u kojoj je stopa nezaposlenosti veća od 20 odsto", prenosi njemački radio DLF.
Priredio Saša Bojić