Putin na pultu? Slučaj Gergijev

60-godišnji Gergijev je nesumnjivo najuticajniji ruski dirigent današnjice i uopšte jedan od najvažnijih dirigenata našeg vremena. Valerij Gergijev već 20 godina uspješno vodi legendarni Marinski teatar u Sankt Petersburgu. Nakon Glasnosti i Perestrojke nije, kao većina njegovih kolega, otišao na Zapad već je tvrdoglavo od svog pozorišta napravio jednog od najrenomiranijih predstavnika ruske kulture, a njegov orkestar je takođe dospio u sam vrh. Pored toga, Valerij Gergijev je dirigent Londonskog simfonijskog orkestra, a vodi i Filharmoniju Roterdama. Takođe i orkestar koji je osnovao Georg Solti - Svjetski orkestar mira (World Orchestra for Peace).

Oduševljen predsjednikom

"Valerij Gergijev je prvi izbor i u svakom pogledu predstavlja novi početak", kazao je savjetnik za kulturu Grada Minhena dr Hans-Georg Kipers. Gergijev je prije godinu dana sa Gradom Minhenom potpisao petogodišnji ugovor za mjesto na kojem će naslijediti Lorina Mazela. Savjetnik za kulturu je kazao kako će novi dirigent gradskog orkestra "svojom mladalačkom energijom i entuzijazmom" bitno doprinijeti Minhenskoj filharmoniji i njenoj publici svih uzrasta. "Gergijev u cijelom muzičkom svijetu, zbog svoje harizme i muzičke raznovrsnosti, zauzima posebno mjesto." I zbog toga je Gergijev uvijek do sada bivao rado viđen na svim velikim koncertnim podijumima. Ono što je kod njega posebno jesu ruski koncertni, baletski i operski repertoar.

Valerij Gergijev svoje oduševljenje ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nije nikada krio. "On smatra da je Putin jedini političar koji Rusiji može dati budućnost", piše Ziddojče cajtung nakon razgovora s ovim umjetnikom. U zapadnim medijima dirigent naglašava kako je "njegov prijatelj" Vladimir Putin u poređenju s Borisom Jeljcinom "istinski demokrata". On je CNN-u u februaru ove godine rekao kako su mnogi očarani Putinom. "On pripada veoma maloj grupi vodećih političara koji se ne samo interesuju za kulturu, već kulturu smatra veoma važnom".

Podržavalac zakona protiv homoseksualaca

Prije dvije godine se mogao vidjeti na televiziji kao Putinov pomagač u predsjedničkoj kampanji. A onda je stao u odbranu Putinovih represivnih zakona protiv homosekusalaca - što ga je dovelo na naslovnice. Udruženja homoseksualaca u Londonu, Roterdamu, Njujorku i Minhenu protestovala su prije njegovih nastupa, optužujući ga za homofobiju.

No, u jednom pismu adresiranom savjetniku za kulturu grada Minhena piše: "Za Grad Minhen važi da nikakvo isključivanje, diskriminacija ili maltretirarnje ljudi zbog njihovog pola, porijekla, boje kože, religije, hendikepa ili seksualnog identiteta ne smije da se dešava. Ponašanja koja su u suprotnosti s ovim neće biti tolerisana. Ja u potpunosti podržavam ovaj stav Grada Minhena. U čitavom mom profesionalnom životu, nastupajući u cijelom svijetu tako sam se ponašao i tako će biti i ubuduće. Sve ostale insinuacije me jako pogađaju".

Umjetnici za Putina

Kada su Putinove snage bezbjednosti zauzele Krim, što je širom svijeta izazvalo proteste i negodovanja, rusko Ministarstvo kulture je objavilo otvoreno pismo potpisano od velikog broja prominentnih ruskih umjetnika koji podržavaju Putinovu politiku.

"U danima u kojima se odlučuje o sudbini Krima i o sudbini naših zemljaka, ruska kultura ne može da ostane ravnodušan i hladnokrvan posmatrač. Naša zajednička istorija i korijeni, naša kultura i duhovno porijeklo, naše osnovne vrijednosti i jezik sajedinili su nas zauvijek. Želimo da zajednice naših naroda i naših kultura imaju jaku budućnost. I zbog toga izjavljujemo da stav predsjednika Ruske Federacije po pitanju Ukrajine čvrsto podržavamo."

Tako su se u kratkom pismu izjasnili ruski umjetnici, među kojima su mnogi muzičari, kao i pijanista Denis Matsuev, violinista i dirigent Vladimir Spivakov, violista Juri Bašmet, operska diva sopranistkinja, Hibla Gerzmava ili sada već operska legenda Elena Obrasceva. Ali, i dirigent - Valerij Gergijev.

Vraćanje karata za koncert u Londonu

Bavarski radio je javio da je publika mahom vratila karte kupljene za koncert krajem marta u Londonu. A na Fejsbuk stranici Londonskog simfonijskog orkestra se moglo pročitati: "U trenutnim političkim okolnostima potpuno je nemoguće da posjetimo koncert Valerija Gergijeva i Denisa Matsueva". Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) se pita: "Ima li Gergijev drugog izbora?" "On svoj vrtoglavi i brzi uspon u karijeri prvenstveno duguje sebi, svojoj eksplozivnoj vještini i svojoj genijalnoj fanatičnosti. Ali, tu su i činjenice koje kažu da je on tu jedinstvenu poziciju moći u carstvu muzike mogao da razvije zahvaljujući - caru Putinu." Jer, upravo Putin mu je za pola milijarde evra Marinski teatar obnovio, proširio, i, zna to FAZ jako dobro, pretvorio u "Gergiev-Music-City". A Gergijev se zato sada snažno založio za Putinovu politiku moći u slučaju Krima.

"Druge važne ruske ličnosti iz svijeta muzike to naprimjer nisu učinile, kao što je budući generalni direktor Boljšoj teatra Tugan Sohijev", napominje dopisnica Dojče velea Anastasija Boutsko.

Neki se pak mediji u Njemačkoj pitaju da li je uopšte podnošljivo da Valerij Gergijev bude budući šef Minhenske filharmonije. Za Gergijeva je tokom glasanja prije godinu dana glasalo 99 odsto poslanika skupštine grada. No, Bavarski radio javlja kako se situacija u skupštini sada promijenila. "Onaj ko podržava nelegalnu Putinovu politiku, ne može da diriguje u Minhenu", kaže Florijan Rot, predsjedavajući Poslaničkog kluba Zelenih u Minhenu. On smatra da bi Gergijev to morao da objasni. "Gospodin Gergijev nije ovdje samo umjetnik. On je kao glavni dirigent Minhenske filharmonije neko ko prezentuje grad", kazao je Rot Dojče veleu. "A u tom slučaju se mora biti pažljiv sa iznošenjem svojih političkih stavova."

Gergijev u stalnoj potrazi za istinom

Tatjana Lukina, koja u Minhenu vodi njemačko-rusko kulturno udruženje MIR, diskusiju u vezi sa Gergijevim pak ne može uopšte da razumije. Ona je za Dojče vele kazala: "Jednom umjetniku treba da se sudi na osnovu njegovog talenta, a ne na osnovu njegovih političkih izjava, a posebno ne u jednom demokratskom društvu. Jedan umjetnik je takođe velik kada je u stalnoj potrazi za istinom. A to je Gergijev."

Tatjana Lukina smatra da jedan multikulturalni i kosmopolitski grad kao što je Minhen treba da bude ponosan da ima jednog istinskog i genijalnog umjetnika kakav je Gergijev. "On nikom nije ništa loše uradio. Mislim da nije pravo to što mu se čini."

Ziddojče cajtung smatra da Gergijeva izbaciti na ulicu kao disidenta nije pravi put. Kulturni savjetnik Minhena, dr Hans-Georg Kipers je suzdržan. "U ovom trenutku ne želim da komentarišem politička gledišta Valerija Gergijeva", kazao je Kipers Dojče veleu. Slično se oglasio i direktor Minhenske filharmonije, Paul Miler: "Za sada ne vidim nikakvog razloga da se problematizuje pitanje Valerija Gergijeva kao budućeg glavnog dirigenta Minhenske filharmonije."

Bavarski radio smatra da se Minhenska filharmonija dugo još neće izvući iz diskusije o budućem dirigentu. Ziddojče cajtung pak zaključuje: "Ipak će Gergijev na kraju morati da donese odluke hoće li imati snage da ide tim trnovitim putem, i da li će uspjeti da uskladi svoj politički angažman i svoje ciljeve kao muzičar".

Autori: Peter Cimerman / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Belma Šestić